[vc_row][vc_column width=”1/3″]Potrošačke cijene u Hrvatskoj u lipnju ove godine bile su za 2,4 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, što je najviša stopa inflacije još od travnja 2013. godine, pokazuje u utorak objavljeno izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Rast cijena od 2,4 posto na godišnjoj razini predstavlja ubrzanje u odnosu na 1,9-postotni rast inflacije mjesec dana prije. To je i najviša stopa inflacije od travnja 2013, kada je ona bila 3 posto.
Na godišnjoj razini, u lipnju su najviše porasle cijene prijevoza, za 6,6 posto. Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva su porasle 3,6 posto, cijene alkoholnih pića i duhana 2,3 posto, hrane i bezalkoholnih pića 2,2 posto, restorana i hotela 2 posto, zdravlja 1,5 posto, rekreacije i kulture 1,1 posto, raznih dobara i usluga 0,9 posto, obrazovanja 0,4 posto, odjeće i obuće 0,5 posto.
[/vc_column][/vc_row]
Istodobno su pale cijene komunikacija 0,7 posto te pokućstva i opreme za kućanstvo 0,1 posto. Cijene u lipnju na mjesečnoj razini stagnirale U odnosu na svibanj, pak, potrošačke su cijene u lipnju ostale na istoj razini.
Prema namjeni potrošnje najviše su porasle cijene prijevoza, za dva posto uslijed viših cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva, ostalih usluga povezanih s osobnim prijevoznim sredstvima tj. korištenje mostova i auto cesta, i korištenje garažnog prostora i mjesta za parkiranje kao i viših cijena zračnoga putničkog prijevoza i putničkog pomorskog prijevoza. Cijene restorana i hotela su porasle za 1,6 posto, cijene rekreacije i kulture, raznih dobara i usluga za 0,4 posto te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 0,2 posto.
S druge strane, cijene odjeće i obuće su na mjesečnoj razini pale za 4,1 posto zahvaljujući sezonskim sniženjima, cijene hrane i bezalkoholnih pića za 0,4 posto, cijene alkoholnih pića i duhana za 0,3 posto, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva za 0,1 posto. Cijene zdravlja, cijene komunikacija i cijene obrazovanja u lipnju se u odnosu na svibanj nisu mijenjale.
Kako ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), na razini prvih šest ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2017. prosječna stopa inflacije je iznosila 1,4 posto. Dodaju da je jačanje inflatornih pritisaka pritom realizirano u drugom ovogodišnjem tromjesečju. “Rast cijena na godišnjoj razini podržan je prvenstveno višim cijenama energije, za 3,6 posto, što je poguralo cijene stanovanja vode, električne energije, plina i ostalih goriva te prijevoza prema višim razinama, 2,9 posto odnosno 2,1 posto. Tome je ponajviše pridonijelo povećanje cijena naftnih derivata, uslijed poskupljenja sirove nafte na svjetskom tržištima, ali i niske baze odnosno učinka smanjenja cijena električne energije početkom prošle godine, pa su u prvih šest mjeseci 2017. u prosjeku zabilježile godišnji pad od oko 9,5 posto”, navode iz RBA.
Značajan doprinos višim cijenama došao je i od cijena hrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačke košarice čine udio od gotovo 28 posto, a zabilježile su rast od 1,3 posto. Zamjetni rast stope inflacije u prvih šest mjeseci obuzdavale su za 0,2 posto niže cijene odjeće i obuće, za 0,1 posto pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva te za 0,4 posto komunikacija.
“U drugom dijelu godine utjecaj rasta cijena hrane na inflatorne pritiske vjerojatno će oslabiti, ponajviše uslijed iščezavanja učinka snažnog poskupljenja povrća početkom 2017. Stoga očekujemo da će rast cijena energije zbog jačanja uvoznih inflatornih pritisaka utjecati na rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, ostajući glavna komponenta snažnijih inflatornih pritisaka. Na godišnjoj razini, uz više cijene električne energije, pojačani inflatorni pritisci dolazit će i od viših cijena sirove nafte, koje će se prvo preliti na potrošačku košaricu kroz komponentu transporta. Konačno, očekujemo kako će dio inflatornih pritisaka doći i od kontinuiranog jačanja domaće potražnje i rastuće potražnje u turizmu. Iako bi na razini cijele 2018. prosječna stopa inflacija trebala ostati skromna, naša očekivanja od 1,4 posto izložena su riziku revizije na više zbog globalnog okruženja”, zaključuju iz RBA.
[quote_box name=””]
Ukupni krediti stanovništvu porasli su u svibnju za 3,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, na 121 milijardu kuna, najvišu razinu od siječnja 2016., čime je nastavljen rast kreditiranja deveti mjesec zaredom, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
Stopa rasta od 3,5 posto najviša je od 2011. godine, od kada su dostupni podaci, što ukazuje na postupni oporavak kreditne aktivnosti, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Ističu i to da se, prema valutnoj strukturi kredita, vidi da se stanovništvo sve više preusmjerava iz valutnih u kunske. „To odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu je zasigurno doprinio i pad kamatnih stopa”, navodi se u analizi, objavljenoj u utorak.
Zbog toga je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u posljednjih godinu dana porastao za 6 postotnih bodova, pa se omjer kunskih i valutnih kredita u travnju i svibnju izjednačio – 50:50 posto.
Stanje kunskih kredita nastavilo se povećavati i na mjesečnoj i na godišnjoj razini pri čemu je vrijednost tih kredita premašila 61 milijardu kuna. Na mjesečnoj razini rast tih kredita iznosio je 1,7, a na godišnjoj 16 posto.
Analitičari RBA navode da pozitivan niz godišnjeg rasta iznosa kunskih kredita traje od prve polovice 2013. godine. S druge strane, pad valutnih kredita na godišnjoj razini traje još od 2012. godine. Na kraju svibnja nominalni iznos valutnih kredita skliznuo je na 60,1 milijardu kuna, što je 6,9 posto ili 4,4 milijarde kuna manje nego u istom lanjskom mjesecu.
Stambeni krediti porasli 2 posto
Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio, više od 43 posto, odnosi se na stambene kredite koji su na godišnjoj razini zabilježili rast od 2 posto, na 52,6 milijardi kuna. „Iako skromne, time su pozitivne godišnje stope rasta nastavljene šesti mjesec za redom, dok je dinamika ubrzavanja rasta prisutna posljednja četiri mjeseca”, navode analitičari RBA.
Ističu i to da je unutar te kategorije kredita stanovništvu vidljiv trend promjene valutne strukture, odnosno rasta kunskih kredita. Tako su ti krediti na kraju svibnja iznosili 14,7 milijardi kuna, što je 25,8 posto više nego godinu dana prije. Pritom je udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima porastao na 28 posto, što je 5,3 postotnih bodova u samo godinu dana.
Istodobno je smanjen udio kunskih kredita uz valutnu klauzulu, prvenstveno kredita vezanih za euro, sa 77,3 na 72 posto, pri čemu se njihov iznos spustio na 37,8 milijardi kuna. Gotovinski nenamjenski krediti, koji imaju udjel od 37,4 posto u ukupnim kreditima stanovništvu, u svibnju su iznosili 45 milijardi kuna, što je 9,5 posto više nego godinu dana prije. Pritom i u toj kategoriji kredita raste udio kunskih kredita, pa je na kraju svibnja dosegnuo 70 posto ukupnih gotovinskih nenamjenskih kredita. „Iako pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu upućuju na oporavak kreditne aktivnosti stanovništva, prema našim očekivanjima rast bi trebao biti umjeren, osobito uzimajući u obzir ukupnu zaduženost sektora te strukturne slabosti tržišta rada”, zaključuju analitičari RBA.
[/quote_box]
