[vc_row][vc_column width=”1/3″]Zimski paket mjera Europske komisije (EK), koji uz ostalo predviđa objedinjavanje energetske i klimatske strategije s ciljem povećanja efikasnosti energetskog sustava i udjela “čistih” energija, unijet će velike promjene i u hrvatski energetski sustav te dovesti do revizije niza hrvatskih zakona, rečeno je na forumu “Dan energije u Hrvatskoj”.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] “Hrvatsku i Europu čekaju dramatične promjene u sektoru energetike koje će početi vrlo brzo. Pred nama je snažno tranzicijsko razdoblje”, rekao je predsjednik Hrvatskog energetskog društva Goran Granić.
“Nakon što dobijemo direktive EU-a vezane uz zimski paket, doći će i do revizije hrvatskih zakona, vjerojatno već iduće godine”, naveo je, dodavši kako nas čekaju promjene zakona o tržištu električnom energijom, obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti kao i promjene niza podzakonskih akata.
[/vc_column][/vc_row]
Iako su prethodne tri reforme EU-a djelomično podbacile, puno se očekuje od četvrte, nazvane i “zimski paket mjera”, prvom pokušaju EU-a da se dođe do jedinstvene energetske i klimatske politike na razini Unije. Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje je emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova za 20 posto do 2030., odnosno njihova potpuna eliminacija do 2050.
Zimski paket, objavljen prije godinu dana, obuhvatio je tržište električne energije, energetsku učinkovitost, učinkovitost korištenja energije u zgradarstvu, nove izvore energije, eko dizajn i održivo upravljanje bioenergije. U tom paketu nije plin, bez obzira na veliku povezanost pojedinih segmenata energije.
“Način kreiranja energije do 2050. bit će drastično različit od onoga što imamo danas, pri čemu će ključan biti klimatski dio zbog smanjenja CO2, o čemu će ovisiti i energetski razvoj, kako EU tako i Hrvatskoj”, smatra Granić.
U iscrpnom predavanju, Granić je prognozirao budućnost energenata do 2030., odnosno 2050. godine.
U pogledu naftnih derivata, smatra da će klimatska politika kontinuirano težiti povećanju učinkovitosti motora s unutarnjim izgaranjem tako da bi se do 2050. mogla trošiti samo trećina derivata u odnosu na danas. Smanjivat će se i potrošnja prirodnog plina koja je po Graniću već dosegla ili je blizu maksimuma.
Granić najavljuje i velike promjene u sektoru grijanja i hlađenja gdje bi se, na temelju projiciranog povećanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu, trebala smanjiti potrošnja energije za grijanje i hlađenje.
Ako se vozila usmjere prema električnim pogonima, smanjit će se korištenje biogoriva, smatra Granić.
Ćorić: Strategija donosi smjernice
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izvijestio je o početku kreiranja energetske strategije do 2030. s pogledom na 2050. To je po njemu krucijalni dokument kojim će se zadati smjernice za sljedeće razdoblje.
“Hrvatski energetski potencijali dobro su poznati, no brojke u kontekstu domaće proizvodnje i potreba nisu baš najpovoljnije”, smatra on.
Govoreći o novom zakonodavnom okviru EU, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić ponovio je da zimski paket mjera treba ubrzati prelazak na čistu energiju do 2030., potaknuti gospodarski rast država članica i otvoriti nova radna mjesta.
“Na razini EU-a, do 2030. udjel obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije mora biti minimalno 20 posto što će se prije svega provoditi kroz njihovo uvođenje u sektor električne energije”, kazao je Validžić.
U sektoru grijanja i hlađenja države članice EU morat će udjel obnovljivih izvora povećavati za jedan posto godišnje, a potrošačima se mora omogućiti potrošnja i prodaja vlastite energije iz obnovljivih izvora, rekao je Validžić, dodavši kako EU diktira i napuštanje obvezujućih nacionalnih ciljeva država članica.
Naglasio je i da bi energetske uštede do 2030. na razini EU trebale iznositi 30 posto, uz uvjet godišnjih ušteda od 1,5 posto u odnosu na aktualnu potrošnju.
[quote_box name=””]
Europska unija je u petak na summitu u Goeteborgu prihvatila Europski stup socijalnih prava, dokument koji uključuje pravo na kvalitetno obrazovanje i pristojne radne uvjete, jednakost žena i muškaraca, pravo na poštenu plaću i adekvatni minimalni dohodak.
Dokument su u ime svih članica potpisali predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i estonski premijer Juri Ratas, čija zemlja trenutačno predsjedava EU-om. “Ovo je povijesni trenutak za Europu. EU je u osnovi oduvijek socijalni projekt, a ne tek jedinstveno tržište, ili novac, ili euro. EU odražava naše vrijednosti, način na koji želimo živjeti”, rekao je Juncker nakon potpisivanja.
“Danas potvrđujemo svoje zajedničke vrijednosti i obvezujemo se štititi skup od 20 načela i prava. Od prava na poštenu nadnicu do prava na zdravstvenu zaštitu, od cjeloživotnog učenja, ostvarivanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života i ravnopravnosti spolova do minimalnog dohotka: svijet se brzo mijenja, a europskim stupom socijalnih prava EU se zauzima za prava svojih građana”, dodao je Juncker.
Juncker je po dolasku na summit rekao kako se nada da socijalni stup, pravno neobvezujući dokument, neće biti samo “popis lijepih želja, nego da će nakon toga uslijediti konkretni zakonodavni prijedlozi”. “Neki su već na putu”, najavio je.
“Cilj Europskog stupa socijalnih prava jest da služi kao vodilja prema učinkovitom zapošljavanju i socijalnim rezultatima u odgovorima na sadašnje i buduće izazove, koji su izravno usmjereni prema ispunjavanju bitnih potreba ljudi i boljem donošenju i provedbi zakona o socijalnim pravima”, kaže se u preambuli dokumenta.
U dokumentu su 20 načela i prava podijeljeni u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, dinamična tržišta rada i pošteni radni uvjeti te javna potpora, socijalna zaštita i uključivost. “Mi želimo Europu koja se bori protiv nezaposlenosti, siromaštva i diskriminacije, Europu jednakih mogućnosti za mlade i slabe”, izjavio je estonski premijer Juri Ratas.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je po dolasku na summit rekao kako je cilj Hrvatske do kraja mandata njegove vlade podići stopu zaposlenosti na 68 posto sa sadašnjih oko 60 posto.
“Današnji summit će biti i prigoda da izvijestimo naše partnere o svemu onome što Hrvatska radi na zapošljavanju, na smanjenju nejednakosti u društvu. Stopa nezaposlenosti se smanjuje, ideja je da idemo, kao što smo najavili u programu, prema podizanju stope zaposlenosti – idealno bi bilo do 68 posto do kraja mandata”, rekao je Plenković.
Švedski premijer Stefan Loefven rekao je na početku socijalnog summita da je “vrijeme da se ljudi stave na prvo mjesto u socijalnoj Europi”. “Meni je očigledno da naše zajedničko tržište ne može funkcionirati tako da se naši poslodavci i poduzetnici natječu u smanjivanju plaća. Očigledno mi je da mladi trebaju prave vještine za ulazak na tržište rada, da oni koji su već na tržištu rada trebaju imati pravo na osposobljavanje, ako im je to potrebno nakon što izgube posao. To treba biti Europska unija, ljudi trebaju biti na prvom mjestu”, rekao je premijer Loefven.
[/quote_box]
