[vc_row][vc_column width=”1/3″]Ante Žigman, savjetnik guvernera HNB-a za fiskalnu politiku, gostovao je na N1 televiziji. Hrvatska mora pokazati spremnost u smislu institucija, ekonomskih kriterija… da uđemo u ‘čekaonicu’ za uvođenje eura’, kazao je Žigman[/vc_column][vc_column width=”2/3″]’Niska inflacija, stabilan tečaj, javni dug ispod 60 posto… moraju postojati pokazatelji da je ekonomija dovoljno snažna da može prihvatiti euro. Sada postoje. Koliko će vremena do ‘čekaonice’ proći sada je još teško procijeniti’, tvrdi.[/vc_column][/vc_row]
‘2020. bismo ušli u ‘čekaonicu’, najavio je danas i premijer, a nakon toga još najmanje 2 godine će proći do uvođenja eura. Je li ovo odvraćanje pažnje javnosti s gorućih problema države?, upitan je Žigman. ‘To nije razlog, zasigurno. Hrvatska je izašla iz dugog razdoblja krize… postoje sad svi preduvjeti da uvedemo euro. Postoji velika fiksacija u Hrvatskoj prema euru, no dosad kriteriji nisu bili zadovoljeni’, kaže Žigman.
‘Nakon danas predstavljene strategije ide javno savjetovanje, očekujemo reakcije javnosti, akademske zajednice, stručne zajednice, gospodarstvenika… Javna rasprava će biti otvorena nekoliko mjeseci, a onda idu akcije prema ECB-u’.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić poručio je u ponedjeljak da bi odluku o uvođenju eura trebao donijeti narod na referendumu, a ne političke i poslovne elite, te je izrazio nezadovoljstvo jer iz Ureda predsjednika Vlade čelnici Matice nisu pozvani da sudjeluju na konferenciji o strategiji uvođenja eura.
Ribić je u priopćenju ustvrdio da bi rasprava trebala podrazumijevati svestran pristup nekom pitanju, sagledavanje svih pozitivnih i negativnih aspekata, pa treba u tu svrhu organizirati raspravu i pozvati govornike različitih gledišta i kritičkog razmišljanja u kontekstu dugoročnih nacionalnih interesa.
Matica hrvatskih sindikata nije dobila poziv na današnju konferenciju, kaže Ribić dodajući kako ne tvrdi da nisu pozvani zato što su čelnici Matice iznosili kritična razmišljanja o uvođenju eura u kontekstu dugoročnih nacionalnih interesa i aktualnih europskih okolnosti iz kojih se budući razvoj Europske unije još uvijek ne može predvidjeti.
Upravo pitanje o opravdanosti uvođenja eura ovisi o raspletu oko razvoja EU-a, kaže se u priopćenju. Teške krize kroz koje su prošla neka gospodarstva eurozone ne smiju se tek tako zanemariti jer je dubini i snazi tih kriza kumovao i euro.
Stoga je uvođenje eura preozbiljno pitanje kojem se treba pristupiti s najvećom dozom kritičnosti i promišljenosti, ističe Ribić i poručuje da bi odluku o uvođenju eura trebao donijeti narod na referendumu, a ne političke i poslovne elite.
