Uoči COP29
Ujedinjeni narodi upozoravaju da je vrijeme za pojačanje globalnih napora u borbi protiv klimatskih promjena, inače bi Pariški sporazum mogao postati neostvariv. Prema najnovijem izvješću UN-a, trenutne politike vode prema globalnom zatopljenju od 2,6 do 3,1 stupnja Celzijusa do kraja stoljeća, što je daleko od cilja postavljenog u Parizu 2015. godine, koji je težio ograničenju na 1,5 stupnjeva.
Svijet se suočava s ozbiljnim posljedicama kao što su oluje, suše, poplave i toplinski valovi, a najviše će pogoditi najsiromašnije i najranjivije. Glavni tajnik UN-a, Antonio Guterres, upozorava da je trenutna ravnoteža planeta klimatski krhka i da je hitna akcija nužna.
Prema izvješću UN-a, ne postoje dokazi da bi ljudi i planet mogli preživjeti s minimalnim dostojanstvom čak i uz porast temperature ispod dva stupnja, a posebno ne pri porastu od tri stupnja. U tom kontekstu, stručnjaci naglašavaju potrebu za smanjenjem emisija stakleničkih plinova za 42 posto do 2030. godine kako bi se ispunio cilj ograničavanja porasta temperature na 1,5 stupnjeva.
Uz to, klimatski stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice poput kolapsa atlantskih struja, što bi moglo izazvati naglo zahladnjenje u nordijskim zemljama, dok bi ostala područja globalno zabilježila porast temperature.
Europski znanstvenici prognoziraju da će 2024. godina premašiti prag od 1,5 stupnja globalnog zagrijavanja, što bi moglo dovesti do ozbiljnih klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta u Europi, uključujući jake oborine, vjetrove i poplave. Upozorenja o posljedicama klimatskih poremećaja sve više dolaze iz različitih dijelova svijeta, a stručnjaci upozoravaju da je ovo samo početak globalnih klimatskih promjena koje će imati dugoročne posljedice na okoliš i društva.
