Tri željezničarska sindikata usprotivila su se u ponedjeljak u pismu upućenom premijeru Tihomiru Oreškoviću i ministru prometa Olegu Butkoviću mogućnosti da se za vraćanje dugova Hrvatskih autocesta (HAC) prenamjeni dio trošarine od naftnih derivata, tj. 20 lipa iz litre goriva, namijenjenih sufinanciranju održavanja pruga, što iznosi oko 440 milijuna kuna godišnje, upozorivši da bi to bio “zadnji čavao u lijes željeznice”.
Sindikati žele da se Vlada napokon opredijeli za donošenje jasne nacionalne strategije razvoja željezničkog sektora, što su spremni aktivno podržati. Nastavi li se podinvestiranje i devastiranje Hrvatskih željeznica (HŽ), svim dopuštenim sredstvima borit ćemo se za svaki metar pruge i svako radno mjesto, poručuju sindikalci u pismu.
Sindikat hrvatskih željezničara, Sindikat željezničara Hrvatske i Sindikat infrastrukture HŽ-a podsjećaju da je zaostatak u redovitom remontu hrvatskih pruga veći od 1700 kilometara (od ukupno 2700 kilometara hrvatskih pruga), te predlažu Vladi da umjesto da željeznici oduzme oko 440 milijuna kuna, pomogne domaćoj industriji i željezničkim robnim prijevoznicima poticanjem prijevoza pojedinačnih vagonskih pošiljki.
Uslijed zaostataka u održavanju pruga, na tim dionicama smanjena je dopuštena brzina prometovanja vlakova i osovinski pritisak. Radi takvih ograničenja hrvatski željeznički prijevoznici ne mogu konkurirati cestovnima, a naše koridorske pruge i luke ne mogu konkurirati onima u susjednim državama i sve više gube tržišnu utakmicu, upozoravaju sindikati.
Daljnjim izostankom obnove i modernizacije postavlja se pitanje smisla budućeg postojanja HŽ-a, iako je željeznica kralježnica i jedan od najznačajnijih krvotoka svake moderne zemlje. Osim toga, željeznica je sektor u kojem domaća industrija može ostvariti vrlo značajne prihode, a da nema nje već bi se ugasili i posljednji ostaci hrvatske metalske industrije, kao što su Končar, Đuro Đaković, TŽV Gredelj i RŽV Čakovec, ističu sindikati u pismu.
Spinovi o mogućem oduzimanju dijela trošarine od oko 440 milijuna kuna HŽ Infrastrukturi, ako su utemeljeni, predstavljali bi zadnji čavao u lijes željeznice, koja bez tog novca ne može osigurati niti minimum redovitog održavanja, a to bi dovelo u pitanje iskrenost predizbornih obećanja Domoljubne koalicije o velikim investicijama u željeznice.
Na taj način Vlada bi tjerala željezničke prijevoznike da osim skupog plaćanja trase (u odnosu na kvalitetu željezničke mreže), kroz trošarinu na naftne derivate financiraju vlastitu konkurenciju u cestovnom prijevozu, upozoravaju sindikalci.
Spašavanje HAC-a preusmjeravanjem novca predviđenog za održavanje pruga “koštalo bi života” Pružne građevine i njezinih 1100 radnika, koje imaju mehanizaciju vrijednu oko 300 milijuna kuna, a ubrzo i HŽ infrastrukturu i željezničke prijevoznike s još 12.000 zaposlenih, kažu sindikalci.
