[vc_row][vc_column width=”1/3″]Geopolitičke napetost[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 73 dolara, poduprte strahom od prekida opskrbe zbog tenzija na Bliskom istoku koji je nadmašio utjecaj rasta američkih zaliha.[/vc_column][/vc_row]
Barel sirove nafte poskupio je na londonskom tržištu 1,03 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje, na 72,80 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 83 centa višoj cijeni, od 62,85 dolara.
Cijene nafte podupire prijetnja sukoba na Bliskom istoku. Jučer su zaposlenici američkog veleposlanstva u Bagdadu helikopterima izvedeni iz zemlje zbog ocjene Washingtona o prijetnji iz Irana. “Čini se da će cijena barela u Londonu probiti gornju granicu donedavnog raspona između 70 i 73 dolara jer ulagače i dalje brinu vijesti iz Perzijskog zaljeva koje podupiru ulazni trend”, konstatiraju analitičari Citija u bilješci klijentima.
Tenzije u ključnoj regiji za proizvodnju nafte zasjenile su povećanje zaliha sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu, na najvišu razinu od 2017. Pritom su vladini podaci pokazali nešto manji rast zaliha nego podaci Američkog instituta za naftu (API). Ujedno je cijenama potporu pružio pad zaliha benzina.
U drugom su planu i nastavljene trgovinske napetosti između Sjedinjenih Država i Kine, koje su pritisle izglede potražnje. “Rizik koji prijeti opskrbi u slučaju novog američkog rata na Bliskom istoku veći je od rizika za potražnju zbog nastavka trgovinskog rata s Kinom”, tumači analitičar Petromatrixa Olivier Jakob.
Zabrinutost za ponudu pojačavaju i nedjeljni napad na četiri tankera u Perzijskom zaljevu, za koji nitko nije preuzeo odgovornost, i priopćenje Saudijske Arabije o napadu dronovima naoružanim eksplozivom na naftnu infrastrukturu u blizini Rijada.
Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros izvijestila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u srijedu iznosila 71,26 dolara, što znači da je porasla 60 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.
Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif otputovat će u petak u Kinu na razgovore o “regionalnim i međunarodnim pitanjama” s visokim kineskim dužnosnicima, izvijestila je u četvrtak iranska službena agencija Irna.
Taj posjet će se odvijati u ozračju jakih napetosti između Washingtona i Teherana i bit će prigoda, kako drži Iran, za razgovor o sporazumu o iranskom nuklearnom programu iz 2015. iz kojeg su se Sjedinjene Države jednostrano povukle prije nešto više od godinu dana.
Uz Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju i Rusiju, Kina je jedan od preostalih iranskih partnera u tom sporazumu nakon američkog povlačenja. Stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, gdje raspolaže pravom veta, Kina je također jedan od glavnih uvoznika iranske nafte. Krajem travnja Peking je obznanio žestoko protivljenje pokretanju američkih jednostranih sankcija, usmjerenih na kinesku kupovinu iranske nafte.
Američki predsjednik Donald Trump je nekoliko dana ranije odlučio okončati izuzeća za osam tržišta (kinesko, indijsko, tursko, japansko, južnokorejsko, tajvansko, talijansko i grčko) za uvoz iranske nafte bez izlaganja američkim sankcija. Suočen s kampanjom maksimalnog pritiska Washingtona, Iran se nada da će moći prodavati naftu glavnim klijentima, posebice Kini.
Iranski ministar vanjskih poslova Zarif u četvrtak je, tijekom posjeta Tokiju, odbacio bilo kakvu mogućnost pregovora sa Sjedinjenim Državama o ublažavanju sve većih napetosti u Zaljevu, izvijestila je japanska agencija Kyodo.
U odgovoru na američko povlačenje iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu, Iran je 8. svibnja objavio da neće ispoštivati svoje dvije obveze iz sporazuma. Peking je tada pozvao “sve strane na suzdržanost, jačanje dijaloga, te izbjegavanje eskalacije napetosti”.