Ulagači se pribojavaju da će opskrba iranskom naftom biti naglo smanjena uoči stupanja na snagu američkih sankcija iranskom naftnom sektoru u studenom i vremenski se poklopiti s naglim padom proizvodnje u Venezueli.
“Bliži se studeni, rok u kojem kupci moraju udovoljiti američkom zahtjevu vezanom na naftni embargo Iranu, i čini se da su kupci u očekivanju tih mjera već počeli smanjivati kupnju nafte. Uz to, zabrinjava krizna situacija u Venezueli”, tumači Norbert Ruecker iz švicarskog Julius Baera.
Iran je treći po veličini proizvođač nafte u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i ove je godine tržišta opskrbljivao s oko 2,5 milijuna barela nafte i derivata dnevno, što odgovora oko 2,5 posto globalne potrošnje.
Podršku cijenama pružilo je i izvješće Reutersa o smanjivanju razlike između ponude i potražnje te postupnom topljenje viškova. Tako je obujam neprodane sirove nafte pohranjene u Atlantskom bazenu u proteklih nekoliko tjedana smanjen za dvije trećine, pokazala je Reutersova analiza.
Trgovinske napetosti zauzdavaju rast cijena
No, u drugom dijelu tjedna zaustavljen je uspon cijena nafte jer je ulagače zabrinulo jačanje trgovinskih napetosti nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio povlačenjem SAD-a iz Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i novim carinama na uvoz kineskih proizvoda.
Ekonomisti se pribojavaju da će sve veće trgovinske zapreke između velikih svjetskih gospodarstava ugroziti globalni gospodarski rast, a time i potražnju za energijom. “Morate se zapitati mogu li se cijene sirove nafte zadržati na sadašnjoj razini, s obzirom da je predsjednik Trump zapodjenuo trgovinski rat protiv EU-a i Kine istodobno”, ističe Greg McKenna iz brokerske kuće AxiTrader.
Trump je zaoštrio spor s Kinom, poručivši da je spreman već početkom rujna uvesti carine na dodatnih 200 milijardi dolara kineskog uvoza, prije nego što se očekivalo. Uz to, u intervjuu Bloombergu Trump je kazao i da prijedlog Europske unije u vezi ukidanja carina na automobile nije dovoljno dobar. Pritom je kazao da su trgovinske politike EU-a ‘gotovo isto tako loše kao i kineske’.
Zbog toga su ponovno ojačale zabrinutosti u vezi trgovinskih pitanja, pa su se tržišta našla pod pritiskom. Uz to, u petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u povećan po prvi put nakon tri tjedna, za njih dva, na ukupno 862 postrojenja. A to najavljuje rast proizvodnje ‘crnog zlata’ u SAD-u u idućem razdoblju.
Ponajviše zbog trgovinskih tenzija, koje bi mogle izazvati usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnju za energijom, analitičari su u kolovozu prvi puta u gotovo godinu dana snizili procjene cijene barela u ovoj godini.
Reutersova anketa, u kojoj je sudjelovalo 45 ekonomista i analitičara, pokazala je da bi prosječna cijena barela na londonskom tržištu ove godine mogla iznositi 72,71 dolar, što je 16 centi manje no što su prognozirali u srpnju ali i nešto iznad dosadašnjeg ovogodišnjeg prosjeka od 71,96 dolara. Iduće bi godine, prema njihovoj procjeni, mogla iznositi 72,58 dolara.
