Zbog bojkota oporbe Vučiću nestvarni postotak glasova

HRT
Srbijanski predsjednik i vođa Srpske napredne stranke (SNS) proglasio je izbornu pobjedu na parlamentarnim izborima kazavši da je od oko 3,3 milijuna izišlih birača SNS osvojio dva milijuna glasova.

Na izborima je glasalo oko 50 posto birača. Izborno povjerenstvo konačne službene rezultate treba objaviti do četvrtka u 20 sati.

Prema uzroku od 70 posto glasačkih listića, Srpska napredna stranka osvojila je 179 mandata u skupštini, a Socijalistička partija Srbije Ivice Dačića 30 posto, a u parlament ulazi i Srpski patriotski savez Aleksanda Šapića, aktualnog čelnika Novog Beograda. U parlament bi, prema Vučićevu objašnjenju, trebale ući i manjinske partije vojvođanskih Mađara, sandžačkih Bošnjaka te Albanca s juga Srbije.

– Mi u ovom trenutku imamo 63,4 posto osvojenih glasova, a očekujemo više od 64 posto kada stignu glasovi s Kosova i iz inozemstva. Nikada Srbija nikome toliko povjerenja nije dala kao što ga je dala nama. To je za nas ogromna obveza, a za mene osobno teret od tisuću kilograma “, rekao je Aleksandar Vučić i obećao da će se “svim srcem, znanjem i energijom” boriti za Srbiju. Obraćanje je završio pokličom “živjela Srbija”.

Politička zastupljenost oko 58.000 Hrvata u Srbiji ovisila je o mandatu u republičkoj skupštini za koji se DSHV s kandidatom Tomislavom Žigmanovom, čelnikom DHSV-a. Žigmanov se na nedjeljnim izborima borio u sklopu pokreta Vojvođanska fronta i dio je šire proeuropske koalicije Ujedinjena demokratska Srbija (UDS), ali je ta koalicija ostala ispod izbornog praga od tri posto. Osim toga, DHSV je imao kandidate i u šest lokalnih samouprava u Vojvodini.

Dio opozicije bojkotirao je izbore. Vučića optužuju za uzurpiranje institucija, medijsku cenzuru i autokraciju, dok neki u tome vide i strah od potpunog izbornog debakla. Vođa Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas, jedan od čelnika oporbenog Saveza za Srbiju (SZS), koji je bojkotirao izbore, ocijenio je da izbori nisu uspjeli jer je glasovalo manje od 50 posto upisanih birača. Na tiskovnoj konferenciji za novinare oporbe koja je bojkotirala izbore rekao je da je, prema podacima SZS-a, na izbore izišlo 42 posto birača, a u Beogradu samo 36 posto.

Građani Srbije glasali su za izbor 250 zastupnika Skupštine Srbije, 120 zastupnika parlamenta Vojvodine, te za vijećnike općina i gradova. Republičko izborno povjerenstvo (RIK) konačne bi rezultate trebalo objaviti najkasnije 96 sati od završetka izbora, do 25. lipnja u 20 sati.

Srbija je društvo s dva duboko ukopana politička, ali i društvena rova. Dokaz toga je i bojkot ovih izbora velikog dijela opozicije, očito svjesne da se Vučića, koji je ovu zemlju u mnogočemu napravio taocem, ne može srušiti na biralištima i oni su računali na izvaninstitucionalne akcije i energiju s ulica nakon objave izbornih rezultata, kao i na međunarodnu podršku zbog demokratskih deficita Vučićeve vladavine.

Ali to bi se ipak moglo pokazati kao pravljenje računa bez krčmara. Jer bojkot su kao lošu opciju ocijenili i europski parlamentarci koji posreduju u srbijanskom političkom rašomonu i američki veleposlanik u Beogradu. Međunarodna zajednica igra na Vučića jer on mora odraditi priču oko Kosova do kraja.

Ideološki nepomirljiva srbijanska oporba, po pitanju Kosova inače znatno desnija od Vučića, u potpunom je rasulu. Neki oporbeni prvaci priznaju kako je projekt ujedinjavanja srbijanske oporbe mrtav, da Savez za Srbiju praktički više ni ne postoji. Ako je tome doista tako, taj bi poraz zapravo bio veći i dugoročno značajniji od neizbježnog izbornog poraza opozicije danas.

Mislim, kaže Nikolić, da je Vučić likovao i nakon vijesti s današnje sjednice Glavnog odbora Demokratske stranke, stranke koja je imala vlast u rukama prije naprednjaka, imala premijera Đinđića i predsjednika Tadića. Sjednica Glavnog odbora DS-a je prekinuta, nakon što je imala uvertiru s gotovo fizičkim obračunom članstva. Dio članova stranke ne priznaje izvještaj aktualnog predsjednika Lutovca, raspisali su izbore za novog čelnika stranke, vjerojatno slijede međusobne tužbe suprotstavljenih struja u DS-u.

Birači nisu imali alternativu, rekao je Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose gostujući u Temi dana. Čak i da je ovo što se zove “Savez za Srbiju” izašao na izbore to nije alternativa Vučiću, rekao je te istaknuo da potreba za alternativom postoji. Dodao je da je moguće da Vučić dobije i oko 60 posto, što znači 2/3 mjesta u parlamentu.

Božo Kovačević, politički analitičar Visoke škole za međunarodne odnose rekao je da opozicija koja je dolazila do izražaja kroz pokret “1 od 5 milijuna” nije uspjela artikulirati nikakvu političku platformu i nije uspjela dezavuirati Vučića i osporiti mu legitimitet.

– Europska unija i ostatak Zapada odlučili su se protiv tih demokratsko liberalnih stranaka u Srbiji kad su vidjeli da mandat predsjednika Tadića nije bio uspješan i odlučili su da trebaju podržati tada Nikolića, a sada Vučića jer ostvarujući utjecaj na njih provesti će svoje interese, rekao je.

Na pitanje koja je suštinska razlika Slobodana Miloševića i Aleksandra Vučića kada govorimo o odnosu unutar Srbije, Janjić je rekao da je generalna suštinska razlika što se Vučić uklapa u suvremeni populizam širom svijeta i Europe.

– On je populist koji vodi neoliberalnu ekonomsku politiku. Međunarodna zajednica želi takvog lidera, ali bitna je razlika da Vučić može s onim što ima u parlamentu i rukama, a to nisu samo mediji već i novac, kapital, da ostavri ono što postigne. Dodao je i da je mandat Vučića vrlo jasan i da on više ne može manevrirati kao do sada.

You may also like

0 comments