Analiza Bloomberga
Zima je prošla, a iz perspektive europskog tržišta prirodnog plina, već se može razmišljati o ljetovanju. S gotovo polovicom sezone grijanja iza nas – otprilike do 15. siječnja – nedavno blago vrijeme održalo je zalihe na visokim razinama, i trenutačni hladni val sada izgleda kao privremeni izlet.
Čak i ako hladnoća potraje do kraja sezone grijanja, Europa će potrošiti puno manje prirodnog plina nego u normalnoj zimi. S manjom potražnjom, skladišta se nisu praznila očekivanom brzinom. Naravno, smanjenje potrošnje dovodi i do nižih cijena, s padom od 45 posto u usporedbi s prošlom godinom.
Uobičajeno vrijeme obično bi bilo loša vijest u kontekstu klimatskih promjena, ali sada je toplina ekonomski dar koji ublažava inflaciju u Europi suočenoj s energetskom krizom treću zimu zaredom. Gubitnik u ovoj situaciji je ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je koristio prihode od energetskog sektora za financiranje rata u Ukrajini.
Mjerenjem tzv. dana stupnja grijanja (HDD), što pokazuje koliko je hladno na određenoj lokaciji, Europa je od kolovoza imala 933 HDD-a, što je šest posto manje nego prošle godine i 19,8 posto manje od tridesetogodišnjeg prosjeka. Veći broj HDD-ova obično znači veću potrebu za plinom.
Da bi se taj rezultat vratio na uobičajenu zimsku razinu, veljača i ožujak morali bi biti iznimno hladni. Čak i ako se temperature vrate na 30-godišnji prosjek do kraja zime, potrošnja plina bila bi 10 posto ispod dugogodišnjeg prosjeka.
Dakle, blago vrijeme dovelo je do značajnog smanjenja potrošnje plina, a tome se pridružuje i pad zbog smanjene proizvodnje u energetski intenzivnim tvrtkama. U Njemačkoj, na primjer, proizvodnja iz takvih tvrtki smanjena je za 20 posto od Putinova napada na Ukrajinu.
Kao rezultat, zalihe plina su iznad uobičajenih razina, a skladišta su krenula gotovo puna u usporedbi s običnih 90 posto napunjenosti. Sada su na oko 85 posto, dok je desetogodišnji prosjek za početak siječnja oko 75 posto. Europa bi tako mogla dočekati proljeće s više od 50 posto napunjenosti skladišta, u usporedbi s prosječnih 35 posto.
Obnovljivi izvori, poput sunca i vjetra, također su doprinijeli smanjenju potrebe za plinom. Poboljšanje situacije s proizvodnjom iz francuskih nuklearnih elektrana i smanjenje korištenja ugljena u Njemačkoj dodatno su smanjili potrošnju plina.
Sve ovo odrazilo se na tržište, pa je referentna europska cijena plina prošlog tjedna bila 35 eura po megavat-satu, u usporedbi s 55 eura u listopadu. I dalje je to iznad prosjeka od 20,1 eura po megavat-satu u razdoblju od 2010. do 2020. godine, što i dalje ograničava aktivnosti u većini energetski intenzivnih tvrtki.
Tako kombinacija blagog vremena i ekonomske žrtve spašava Europu, a do iduće zime možda će biti više ukapljenog prirodnog plina, smanjujući potrebu za blagom zimom.
To možda nije velika vijest za cijeli planet, ali jest za europske potrošače.
