Ruski plinski monopolist Gazprom po prvi puta je zaprijetio da će obustaviti isporuku plina prema Europi, ako projekt plinovoda Turski tok po dnu Crnog mora iz Rusije za južnu Europu bude prekinut. “To ćemo učiniti ako nas na to prisile”, rekao je direktor Gazproma Aleksej Miller na konferenciji u Berlinu, a prenosi ruski poslovni list RBC Daily.
Prema njegovim riječima, EU jednostrano pokušava prebaciti sve rizike na opskrbljivača plinom, što stvara velike poteškoće za Gazprom. “Europa mora dati jasan i kategorički odgovor – treba li joj ova resursna baza ili ne”, rekao je Miller. Prema riječima stručnjaka, ranije su ruske vlasti i rukovodstvo Gazproma inzistirali na tome da oni nikada ne bi povrijedili ugovorne obveze prema europskim klijentima.
Po mišljenju Dmitrija Baranova, vodećeg stručnjaka Finam Managementa, jedan je od razloga tih oštrih izjava Gazproma stvaranje europskog energetskog saveza. Ranije u ožujku 2015., čelnici EU-a podržali su prijedlog Europske komisije o konceptu stvaranja takvog saveza. Kao rezultat toga, Europska komisija moći će izravno utjecati na poslovne dogovore o opskrbi plinom, uključujući i ugovore Gazproma. Ranije su se europski potrošači dogovarali s dobavljačima pojedinačno, a uvjeti poslovnih ugovora bili su strogo povjerljivi. Kako se iz izjava Alekseja Millera vidi, Europska unija u odnosima s Rusijom nastoji izići iz uzajamne zavisnosti, koja je bila prisutna u dugoročnim ugovorima više od 40 godina. “Ako će Europska komisija htjeti uspostaviti jedinstvenu uvoznu cijenu plina, to neće biti najniža cijena po kojoj mi opskrbljujemo Europu plinom”, rekao je. “Rizik koji se pojavio za Turski tok možda je i naveo Alekseja Millera da da takvu izjavu”, rekao je Baranov.
Po mišljenju glavnog analitičara UFS IC Ilje Balakireva, “to je još jedan pokušaj da se EU potakne na rješavanje potencijalnih problema s tranzitom plina kroz Ukrajinu.” Do 2019. godine tvrtka Gazprom planira prekinuti tranzit plina preko Ukrajine. Kako bi to učinila, planirala je izgraditi plinovod Južni tok kapaciteta 63 milijardi kubičnih metara ispod Crnog mora od Rusije do Bugarske, a potom u zemlje u južnoj Europi, uključujući i zemlje na Balkanu. Međutim, pod pritiskom Europske komisije bugarske vlasti blokirale su projekt, jer ne ispunjava uvjete iz Trećeg energetskog paketa. Prema tom dokumentu, jedna strana ne može u isto vrijeme biti i dobavljač i vlasnik infrastrukture.
Krajem 2014. godine Gazprom je odustao od plinovoda Južni tok i najavio izgradnju sličnog plinovoda Turski tok. “Ako će se situacija razvijati u negativnom smislu po pitanju monopola, Gazprom bi mogao izgubiti značajan dio europskog tržišta, iako je preuranjeno govoriti o tome da će ga u potpunosti zamijeniti Iran”, kaže Ilja Balakirev. Prema njegovim riječima, u dugoročnom razdoblju od pet godina, Europa u svakom slučaju neće biti u mogućnosti u potpunosti odustati od ruskog plina, a i Rusija ne može bezbolno odustati od europskog tržišta plina, unatoč svim “prijetnjama”. U svakom će slučaju obje strane morati pregovarati, kaže Balakirev. “Rusija je u posljednjih nekoliko desetljeća suradnje s Europom dokazala da je pouzdani dobavljač te da joj je europsko tržište važno”, kaže Dmitrij Baranov. (Russia Beyond the Headlines)