[vc_row][vc_column width=”1/3″]Uvažavajući sve probleme i muke kojima su na žalost izloženi radnici Uljanika i 3. maja, kolumna vašeg novinara Ratka Boškovića pod naslovom „Što Brodosplit može naučiti od 3.maja i Uljanika“ – takva je da smo neizostavno dužni reagirati.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Gospodin Bošković već je duže vrijeme, makar što se Brodosplita tiče, u žestokom sukobu s činjenicama. Nismo do sada željeli voditi isprazne polemike, ali s obzirom na stavove koje je iznio u kolumni pod nazivom Ekonomski antibarbarus, dužni smo ne samo reagirati već moramo i javno konstatirati da bi se njegova kolumna trebala zvati Samoupravni ili čak Socijalistički antibarbarus.
Piše Josip Jurišić, voditelj ureda za odnose s javnošću Brodosplita, u odgovoru za Večernji list[/vc_column][/vc_row]
Jer, ono što piše u tekstu od 14. veljače afirmira i promiče notorni gospodarski barbarizam. I to baš onakav kakav je upropastio Uljanik i 3.maj, sva ostala brodogradilišta i sve gospodarske subjekte čijim su upravama bili važniji naturalni pokazatelji od onih financijskih. Pojednostavljeno, Boškovićev Gospodarski barbarizam uništio je sve one kojima su tone, volumeni i ostali kvantitativni pokazatelji bili važniji od bilanci.
Nevjerojatan je, gotovo užasan apsurd da nam gospodin Bošković na samom početku kolumne spočitava kako je država uložila 12,17 milijardi kuna u sanaciju Brodosplita, a pred kraj teksta nas žestoko kritizira i blati jer nakon toliko uloženih milijardi u pripremu privatizacije današnji Brodosplit po proizvodnji brodova, BRT-a i cGT-a nije ni sijena i tek je djelić nekadašnje splitske brodogradnje.
Kako to da takav ekonomski znalac i analitičar nije uspio povezati te dvije kontradiktorne tvrdnje, koje je čak na kraju spomenuo u istoj rečenici, i zaključiti da je ta nekadašnja, za njega očito slavna splitska brodogradnja svojim štancanjem cGT-a, BRT i ostalih tona, ujedno kriva i za milijarde gubitaka koje spominje. I da su te silne milijarde morale biti potrošene za sanaciju upravo zbog načina poslovanja te i takve nekadašnje brodogradnje koja je vodila računa o broju novogradnji na navozima i napucavanju cGT-a i BRT-a u najjednostavnijim bulk carrierima i tankerima, a ne o profitabilnom poslovanju.
Ali tu nije kraj apsurda, gospodin Bošković gotovo sa podsmjehom uspoređuje proteklih pet godina poslovanja Uljanika i 3.maja s poslovanjem Brodosplita i slavodobitno navodi kako su oni eto u tom razdoblju sagradili i isporučili dvadeset brodova, a mi samo četiri. Pa Brodosplit nema njih što naučiti jer su 5,5 puta jači od njega, ističu iz Brodosplita Večernjem listu.
Zapanjujuće je da ne spominje gubitke koje je Uljanik grupa nagomilala tijekom gradnje tih dvadeset brodova. Niti u nijednom trenutku nije sučelio s jedne strane isporučenih dvadeset brodova, a s druge strane deset milijardi potencijalnog gubitka. Ni riječi nije napisao o protestiranim državnim jamstvima, niti o blokadama žiroračuna, neisplaćenim plaćama, odlasku radnika i drugim neželjenim posljedicama o kojima bruji cijela država.
Nevjerojatno je da gospodinu Boškoviću, kao ekonomskom analitičaru nisu važni financijski pokazatelji, pa mu niti gubici nisu sporni kao što mu nije sporno da je takav način poslovanja obogatio skoro sve na bilo koji način uključene, osim radnika koje je osiromašio, a brodogradilišta zaduživao – što će na kraju morati podmiriti porezni obveznici.
Za razliku od njega koji u svojoj kolumni zagovara socijalizam i plansku ekonomiju, mi ćemo se i dalje zalagati za tržišno gospodarstvo. Umjesto bahaćenja tonama, BRT i cGT-ima koje bez obzira na ogromne gubitke gospodin Bošković pokušava nametnuti kao uzorno gospodarsko ponašanje – mi ćemo i dalje voditi poslovanje pažnjom dobrog gospodara. Nećemo nikada ugovoriti posao za kojega znamo da će nam donijeti gubitak. I dalje ćemo ugovarati čelične brane poput onih za obranu Venecije od poplave, mostove, najveće generatore, silose, vjetrostupove i sve ostale čelične konstrukcije koji budu profitabilni, piše Jurišić u odgovoru Večernjem listu.
Da ne bi bilo nejasnoća, gradili smo i gradit ćemo i dalje brodove, redom najsloženije i najbolje u svojoj klasi, neusporedivo složenije od nekadašnjih balkera i tankera. A gradili bismo ih bili i više da se prijašnje vlade nisu ponašale kao da je Brodosplitu država maćeha. Nisu nam odobravali na vrijeme garancije, zbog čega smo izgubili najmanje tri unosna ugovora za složene i profitabilne novogradnje.
Na sreću to je razdoblje iza nas, zahvaljujući referencama koje smo stekli na svjetskom tržištu gradeći najveći jedrenjak na svijetu, zatim više kruzera i garanciji koja nam je prošle godine odobrila Vlada, ugovorili smo veliki polarni kruzer – najluksuzniji u svojoj klasi. Važno je istaknuti da ta garancija ne predstavlja državnu potporu, već je jamstvo za povrat avansa za brod koji je vrijedan preko 100 milijuna eura, u kojega će biti ugrađeno najmanje 70 posto domaće komponente. A to je tek prvi iz serije, jer će tako složenih brodova koje je moguće graditi s profitom – na našim navozima biti još.
Istina, trebalo je vremena, puno truda i ulaganja da se Brodosplit osposobi, preorijentira i bude prepoznat na svjetskom tržištu kao uspješan graditelj putničkih brodova – ali smo u tome i uspjeli. Zato nas čudi da gospodin Bošković i ostali instant brodograđevni stručnjaci zagovaraju prepune navoze jednostavnih i jeftinih tankera ili bulk carrier-a. A opće je poznato da bi svako europsko brodogradilište, pa tako i Brodosplit ugovaranjem takvih novogradnji ostvarilo siguran gubitak, jer Europa u tom segmentu zbog državnih subvencija ne može konkurirati azijskim brodogradilištima.
Za razliku od mišljenja tih instant stručnjaka, mi smo od prvog dana svjesni da nam nije povjereno restrukturiranje Brodosplita zato da bi svaka dva mjeseca organizirali svečano porinuće nekog takvog tankera ili bulk carrier-a. Nego zato da gradimo složene brodove s najvećim mogućim postotkom domaće komponente, te poslujemo stabilno i profitabilno. A Brodosplit tako i radi, bez uračunatih državnih potpora poslovali smo s profitom u 2016., 2017. i 2018. godini. Od početka restrukturiranja uplatili smo više od 811 milijun kuna poreza i doprinosa u državni proračun, a našim smo radnicima isplatili više od 900 milijuna kuna neto primanja, koji su 20% viši od prosjeka metalske industrije Hrvatske. Plaća im u pet godina nikada nije kasnila, osim što je jednom, ne našom greškom umjesto 15. bila isplaćena 16. u mjesecu, iako je ugovorni rok kraj mjeseca.
Zašto svi ovi ekonomski parametri nisu bitni navodnom renomiranom ekonomskom analitičaru koji nam pokušava nametnuti gospodarski barbarizam kao uzor i zašto gospodin Bošković kada je riječ o Brodosplitu preskače notorne činjenice i pokušava iskriviti stvarnost – pouzdano zna samo on. Ako je možda ljut na Brodosplit zato što mu svojedobno nismo htjeli financirati izdavanje knjige, to čak i možemo prihvatiti i tolerirati. Bolje to, nego ne daj Bože nešto drugo.
Međutim moramo konstatirati da smo se i u tom slučaju rukovodili pažnjom dobrog gospodara. Nismo naprosto u izdavanju te knjige pronašli ekonomski interes, o čemu kao odgovorni gospodarstvenici moramo voditi računa. A s obzirom za koju se gospodarsku doktrinu gospodin Bošković zalaže, ništa loše nismo napravili ni za ekonomsku misao niti za znanost – koje očito ništa ne bi izgubile neizdavanjem te knjige, stoji u tekstu koji prenosi Večernji list.