[vc_row][vc_column width=”1/3″]Prije nešto više od godinu dana Emmanuel Macron, 39-godišnji francuski predsjednik s ambicioznim planovima i velikim željama za svoju zemlju, dobro je stajao u ispitivanjima javnog mnijenja.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]
Ali se zadnjih mjeseci njegova popularnost strmoglavila, spustivši se čak niže od one njegovog nesretnog prethodnika Francoisa Hollandea u istom razdoblju njegovog mandata. Prošli tjedan Macrona je podržavalo samo 29 posto građana, a donedavno je takvih bilo dvije trećine.
Potvrda promjene raspoloženja javnosti jest i pad povjerenja potrošača na najniže razine u više od dvije godine. Isti pokazatelj visoko je skočio nakon Macronove izborne pobjede u svibnju 2017.
[/vc_column][/vc_row]
Razlozi za takav obrat višestruki su i međusobno se preklapaju: glasači s lijevog centra, od kojih su mnogi riskirali glasujući za Macrona, kažu da njegove politike, posebno snižavanje godišnjeg poreza na ukupnu imovinu veću od 1,3 milijuna eura, pogoduju bogatima. Uz to, često ga smatraju arogantnim.
Skandal oko njegovog zaštitara kojeg su kamere snimile da tuče prosvjednike na prosvjedu 1. svibnja, ukaljao je predsjednikov ugleda. Potaknuo je pitanja kako je mladi zaštitar Alexandre Benalla mogao biti tako brzo promaknut, dok je odugovlačenje Elizejske palače s odgovorima potaknulo nagađanjima da se slučaj želi zataškati. Potom je dvoje ministara u roku od nekoliko dana podnijelo ostavke – popularni ministar okoliša zbog odgađanja smanjenja ovisnosti o nuklearkama i ministrica sporta, iz osobnih razloga.
Treći, ministar unutarnjih poslova Gerard Collomb, bliski Macronov saveznik, odlazi iduće godine kako bi se ponovno kandidirao za gradonačelnika rodnog Lyona. Njegov odlazak možda je najteži udarac. Prije nego li je objavio svoje planove, govorio je kako Macronovoj ekipi “manjka poniznosti” i izrazio žaljenje zbog nekoliko pogrešaka, posebno pristupa aferi oko Benalle. Što takav dramatični pad popularnosti znači za Macrona i njegovu sposobnost da bude vođa u zemlji i u Europi?
Nema razloga za brigu?
Njegovi bliski savjetnici brzo odgovaraju da ne znači ništa. Priznaju pogreške u koracima kao što je odluka Elizejske palače da objavi video snimku na kojoj Macron prigovara kako se mnogo novca troši na socijalne naknade, a učinak mjera je slab. No ističu da je izabran zbog obećanja da će provesti temeljite gospodarske i socijalne reforme i da ih je odlučan ostvariti tijekom petogodišnjeg mandata, bez obzira na sve. “Francuzi shvaćaju dvije ključne stvari: da se predsjednik drži svojih obećanja… i da je ritam reformi jako brz, ali njihov učinak još nije vidljiv na terenu. Trebat će vremena da se to osjeti”, rekao je visoki dužnosnik Elizejske palače koji je želio ostati neimenovan.
Priznaju također da makroekonomska situacija nije ružičasta kao što se predviđalo. Prognoze rasta su srezane, a nezaposlenost iznosi oko devet posto što Macronu otežava ostvarivanje obećanja. “Francuzi su skeptični, to je francuska kultura”, rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire novinarima u srijedu, pozivajući glasače da budu strpljivi. “Traže konkretne rezultate, a ja mislim da treba vremena da bi se pokazale sve koristi reformi.”
Neki glasači nisu na to spremni. “Pad njegova rejtinga bio je neizbježan”, rekao je Herve-Paul Jean, 74-godišnji Parižanin. “Išao je prebrzo. Ne možete promijeniti staru zemlju kao što je Francuska tako brzo.”
Drugi stanovnika Pariza, Regis, koji nije želio reći svoje puno ime, optužuje Macrona da “udara po radničkoj klasi”. “Daje najbogatijima, on je zaista predsjednik bogatih”, rekao je. “Vladu za ostale nije briga”
Postoje također naznake da se pad popularnosti, i nemir u parlamentu zbog afere Benalla, odražavaju na rad vlade. Ustavne reforme planirane za jesen, uključujući smanjenje broja zastupnika za trećinu i uvođenje dijelom proporcionalnog sustava, odgođeni su. Ipak, zahvaljujući velikoj, odanoj većini u Skupštini Macron vjerojatno neće morati puno skretati s kursa.
Možda u želji da dokaže da nije “predsjednik bogatih”, ovog je mjeseca u roku od tjedan dana najavio dvije politike koje ciljaju siromašne i bolesne: osam milijardi eura dodatne potrošnje za one s najmanjim prihodima i dodatnih 400 milijuna eura za zdravstvo.
Glavna obećanja u proračunu za 2019., objašnjena novinarima ovaj tjedan, usmjerena su na vraćanje novca poreznim obveznicima, a ne na veće reforme. Radi se o šest milijardi eura poreznih olakšica za kućanstva i poticaji za jačanje kupovne moći. No savjetnici ističu da reformska agenda, detaljno isplanirana prije preuzimanja dužnosti, u glavnim crtama i dalje stoji, a predstoje promjene mirovina i naknada za nezaposlenost.
‘Jupiter’ Macron
Hoće li se Macron ipak trgnuti zbog pada popularnosti i prilagoditi stil kako bi postao privlačniji? Takvih naznaka zasad nema. Njegovi pomoćnici brane Macronovu izravnost i energičnost u “Jupiterovskim” govorima, u kojima nastupa kao da je vrhovno rimsko božanstvo. Za predstojeće izbore za Europski parlament u svibnju iduće godine kazao je otvoreno da ih vidi kao okršaj između lidera kakav je on, dakle progresivnih, proeuropskih liberala, i populističkih, krajnje desnih nacionalista.
Isti takav okršaj vjerojatno će se zbivati na domaćoj sceni na idućim predsjedničkim izborima 2022. pa se Macron već priprema za odmjeravanje snaga s krajnjom desnicom. Znak da se komunikacijska strategija mijenja jest i činjenica da je Elizejska palača angažirala novog elokventnog glasnogovornika Sylvaina Forta, koji je istog intelektualnog kova kao i Macron.
Iako je pad popularnosti u anketama privlačna tema za naslovnice, analitičari napominju kako to za Francusku nije ništa neuobičajeno. Većina predsjednika od Drugog svjetskog rata teško je uspostavljala odnos s biračima u prvih 18 mjeseci mandata. “Kada biste maknuli sve rejting agencije koje kažu da je Macron nepopularan, sve medijske komentare koji kažu da je nepopularan, gdje su zapravo znakovi da je toliko nepopularan?”, rekla je Sue Collard, profesorica francuske politike na Sveučilištu u Sussexu. “Ne vidite ih.”
Francuzi žele pogodnosti promjena bez pratećih poteškoća, kazala je. Macron to razumije i samo se mora pobrinuti da ispravno prenese poruku. “Mogu zamisliti da mu njegov tim za komunikacijsku strategiju govori da bude malo pažljiviji, to je sve”, kazala je.
[quote_box name=””]
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u nedjelju da će nastojati sastaviti “najširu moguću listu” za izbore za Europski parlament iduće godine, ustvrdivši da su ti izbori “borba za civilizaciju”.
No istodobno je pokušao preuzeti retoriku svojih protivnika na populističkoj desnici, kao što su zamjenik talijanskog premijera Matteo Salvini i mađarski premijer Viktor Orban. “Nisam Europejac niti globalist”, rekao je u razgovoru za Le Journal du Dimanche.
“Vjerujem u snažan identitet svakog naroda, vjerujem u povijest i ambiciju našeg naroda.” Salvini i čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen smatraju da će izbori za Europski parlament iduće godine biti borba između nacionalističkog pogleda na svijet i Macronovog proeuropskog liberalizma.
“Za europske izbore, učinit ću sve što mogu da se čuje glas progresivaca, demokrata, onih za koje ja govorim, a nadam se da će u Francuskoj biti predstavljeni najširom mogućom listom”, dodao je.
“Ovo je borba za civilizaciju, povijesna borba, i neću nimalo popustiti ekstremima”, naglasio je. Vođa Macronove centrističke stranke “Republiko, naprijed” Christophe Castaner, vođa liberala u Europskom parlamentu Guy Verhofstadt i drugi političari europskog desnog i lijevog centra prošli su tjedan dali naslutiti da bi mogli sklopiti koaliciju, kazavši da žele “ponovno izumiti” Europu.
[/quote_box]
