[vc_row][vc_column width=”1/3″]Ekonomski komentator HRT-a Željko Kardum za Studio 4 je objasnio zašto ne bismo trebali biti zadovoljni prognozama Europske komisije.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Kardum podsjeća da smo od povjerenika Europske komisije za gospodarstvo i financije Pierrea Moscovicija mogli čuti da će gospodarstvo eurozone nakon vrhunca u 2017. ove godine usporiti rast. Zbog toga su, kaže Moscovici, reforme eurozone nužne upravo sada dok je rast još uvijek dovoljno jak.[/vc_column][/vc_row]
Što to znači za Europsku uniju? Kardum kaže da će prema prognozama Komisije rast BDP-a 19 zemalja eurozone koji je dotaknuto svoj vrhunac lani, usporiti s lanjskih 2,4 na 2,3% ove godine i na samo 2 % u 2019. godini. Prema ovim podacima čini se da su hrvatski makroekonomski pokazatelji sjajni, kaže Kardum. Naime Hrvatsku očekuje rast od 2,8% ove godine, sljedeće godine čak i Europska komisija podsjeća da će biti 2,7 %, što je iznad prosjeka eurozone.
I u odnosu javnog duga i BDP-a smo bolji od prosjeka eurozone, nastavlja Kardum. Ove godine prosječni dug eurozone je oko 86,5% BDP-a, dok je hrvatski lani pao na 78% BDP-a, dakle smanjuje se udio javnog duga u BDP-u. U ovoj godini bi mogao pasti na 73,7 %, a najoptimističniji pokazatelji kažu da će u idućoj godini biti 69,7 %.
Statistički gledano Hrvatska bi, kaže, mogla biti uzor Europskoj uniji.
U čemu je onda problem? Dok se držimo relativne statistike i postotaka – problema nema, kaže Kardum. Zato nas Europska komisija puno i ne gnjavi. “Mi smo dovoljno mala ekonomija da statistički možemo biti na razini jedne dopuštene statističke greške unutar ekonomije EU”, objašnjava Kardum i dodaje: “Ne možemo uzdrmati njihovo gospodarstvo sve kad bismo i bankrotirali”. Nismo u eurozoni pa ne možemo raditi probleme Europskoj centralnoj banci (ECB), a i zadnje dvije godine – dodaje Kardum – uglavnom pratimo trend razvijenih zemalja EU i što se tiče rasta trgovine, međunarodne razmjene.
No svi ovi pokazatelji uopće ne pokazuju gdje je hrvatsko gospodarstvo danas, kao što ni ne pokazuju pravo stanje, kaže Kardum.
“Nemojte sad pitati zašto Grčka i Cipar imaju bitno veći BDP po glavi stanovnika od Hrvatske ili zašto je slovenski 40% veći od našeg. To je za neku drugu temu. Danas pokušavamo objasniti da rast u postotcima zna zamagliti sliku stvarnog stanja. Dakle, Hrvatska ima 24 tisuće eura po glavi stanovnika. Njemačka 50 tisuća eura po glavi stanovnika. Luksemburg 100 tisuća eura po glavi stanovnika. I sad na sve primijenimo istu stopu realnog rasta gospodarstva. Radi lakšeg računanja, zamislimo da će svi ostvariti nevjerojatno veliku stopu rasta BDP-a od 10% godišnje. Hrvatu će u krilo pasti dodatnih 2.400 eura godišnje, Nijemcu dvostruko više nego Hrvatu, odnosno 5.000 eura godišnje, a Luksemburžaninu četiri puta više nego Hrvatu, dakle 10.000 eura godišnje. Statistički, svi smo u postotku rasli isto – ali nominalno nismo isto dobili. I razlika među nama u apsolutnom iznosu postaje sve veća”, objašnjava Kardum.
Između Hrvata i Nijemaca povećala se razlika za dodatnih 2.600 eura, a između Hrvata i Luksemburžana za još 7.500 eura. Na grafikonu postotnog rasta svi ćemo biti na istoj krivulji i svi smo rasli 10%, dok bi u realnom svijetu hrvatski rast trebao biti 30%, a luksemburški 10% da bi po glavi stanovnika Hrvat i Luksemburžanin dobili isto novih eura.
Razlika je, kaže Kardum, sve veća u apsolutnom iznosu. “Zašto je važan taj apsolutni iznos, a ne samo relativni? Pa zato što vam u Konzumu, Sparu Lidlu i ostalome nažalost ne primaju postotke nego samo apsolutni iznos”, kaže Kardum i dodaje da je slično i s Elektrom, Plinarom i ostalim komunalijama.
Ako zadržimo ovaj tempo rasta možda za 4-5 godina sustižemo Grčku, kaže Kardum. Kad bi bili izuzetno uspješni i dugoročno rasli 3% godišnje, a Slovenci ispodprosječni i rasli dvostruko sporije, Sloveniju bismo stigli za 22 godine. Nevjerojatan scenarij je to, kaže Kardum, jer ne pamti zemlju koja je 22 godine uspjela održati toliku stopu rasta. Njemačku bismo po ovakvim izračunima stigli za 47 godina. “No, mnogim mladima ne da se čekati 47 godina, nego jednostavno presele tamo”, kaže Kardum za HRT.
Njegov poučak: prosjek EU nam ne smije biti uzor niti referenca jer razlike su prevelike.
