[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analitičari [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Ekonomska situacija u najvećem svjetskom gospodarstvu ozbiljno se pogoršava, ako je suditi po najnovijim anketama koje je među tamošnjim analitičarima prošloga tjedna proveo Reuters.[/vc_column][/vc_row]
Prema njihovom mišljenju, rezultat je to ponovnog uvođenja mjera suzbijanja zaraze koronavirusa u nekim saveznim državama s obzirom na značajan skok oboljenja posljednjih nekoliko tjedana. Krajem prošlog tjedna broj oboljelih od COVID-19 u SAD-u približio se brojci od 4 milijuna. U prosjeku svakog sata zarazi se 2600 Amerikanaca, što je najviša stopa oboljenja u svijetu.
To je povećalo zabrinutost među ekonomistima može li nedavni pad broja nezaposlenih biti održiv, zajedno s ostalim makroekonomskim podacima. Anketa provedena među ekonomistima od 13. do 22. srpnja pokazala je da stručnjaci predviđaju pad BDP-a u prethodnom kvartalu od 33,8 posto na godišnjoj razini.
Međutim, dok su prije mjesec dana ekonomisti smatrali da će američko gospodarstvo u trećem tromjesečju zabilježiti rast od 18,5 posto, a u četvrtom od 8 posto, sada su nešto pesimističniji, pa prognoziraju rast od 17,8 posto u ovom te 6,5 posto u idućem kvartalu.
„Sadašnja situacija donosi dva rizika: neke države možda će morati dodatno zatvoriti potrošačku aktivnost kako bi zauzdale virus dok zaustavljanje procesa ponovnog otvaranja može prouzročiti dugoročniju štetu kompanijama i tržištu rada“, ocjenjuje David Mericle, glavni ekonomist za SAD u banci Goldman Sachs.
Ta je banka nedavno snizila svoja očekivanja za treće tromjesečje, pa umjesto 33 posto sada očekuje rast BDP-a od 25 posto, što je značajno iznad medijana prognoza Reutersove ankete. Na pitanje o najgorem scenariju, analitičari u anketi u prosjeku očekuju pad od 40,4 posto u drugom tromjesečju te stagnaciju u iduća dva tromjesečja.
U tom bi slučaju SAD u ovoj godini zabilježio smanjenje gospodarstva za 9 posto, dok bi iduće godine rast izostao. Valja istaknuti kako ekonomisti sve skeptičnije gledaju na scenarij recesije V-oblika koji priželjkuje financijsko tržište, a što bi značilo velik pad BDP-a, ali i brzi oporavak.
Naime, gotovo dvije trećine ispitanika smatraju da će SAD-u trebati dvije i više godina da se gospodarstvo vrati na razine prije izbijanja pandemije. Ostali smatraju da će za oporavak trebati između jedne i dvije godine. Nitko ne smatra da će trebati manje od godinu dana.
Iako su središnja banka Fed i vlada za gospodarstvo već najavili iznos monetarnih poticaja bez presedana, u tamošnjoj javnosti vode se polemike hoće li to biti dovoljno. No, ekonomisti očekuju da će Fed zadržati svoju ključnu kamatnu stopu na rekordno niskom rasponu od 0 do 0,25 posto najmanje do 2023. godine. „Čak i ako zadrži svoj stav o ultralabavoj monetarnoj politici, a Kongres odobri dodatne fiskalne poticaje, mjere socijalnog distanciranja koje su na snazi vjerojatno će zadržati BDP dobrano ispod predpandemijskih trendova, a stopa nezaposlenosti u narednim će godinama porasti“, kaže Paul Ashworth, glavni američki ekonomist Capital Economicsa.
Kada je riječ o nezaposlenosti, gotovo 60 posto ispitanika u anketi smatra da je rizik od slabljenja oporavka na tržištu rada do kraja ove godine visok ili vrlo visok. Da je rizik nizak smatra 33 posto ekonomista, a samo jedan analitičar smatra da je vrlo nizak. „Epidemiolozi vjeruju u veliku vjerojatnost izbijanja drugog vala epidemije u jesen ili ranu zimu. To je tipičan uzorak za respiratorne infekcije“, ocjenjuje David Bachman, stariji ekonomist za SAD u Deloitteu.
On predviđa reprizu pada američkog gospodarstva u četvrtom tromjesečju, i to za 9,8 posto, što je najpesimistična prognoza u cijeloj anketi. Uz napomenu da nije sigurno da će doći do drugog vala, Bachman smatra da će takav razvoj situacije značajno smanjiti ekonomsku aktivnost, prenosi Poslovni dnevnik
