Zašto izbjeglice do sada nisu dolazile u Hrvatsku?

Put iz Srbije preko Hrvatske i Slovenije, iako je kraći, dosad je izbjeglicama bio manje atraktivan zbog dvije dodatne granice i topografski zahtjevnijeg terena, piše austrijska agencija APA. Iz Preševa na jugu Srbije, gdje je glavni centar za prihvat izbjeglica koji stižu iz Grčke i Makedonije, najkraći put do austrijsko-njemačke granice kod Salzburga vodi preko Hrvatske i Slovenije.

Po Googleovom zemljovidu, od Preševa do Salzburga preko Hrvatske ima 1192 kilometra, a preko Mađarske 1305 kilometara.  Međutim, do šengenske granice u Mađarskoj izbjeglice imaju 590, a do šengenske granice u Sloveniji 803 kilometra i još moraju preći srpsko-hrvatsku granicu koja se strože nadzire zbog toga što Hrvatska nije u šengenskom režimu.   I zbog konfiguracije terena putovanje preko Hrvatske i Slovenije izbjeglicama je teže. Dunav je velika prirodna prepreka na granici Srbije i Hrvatske, a na istoku uz granicu još ima i minskih polja.  Granica Hrvatske i Slovenije nije toliki problem, ali izbjeglice na putu do austrijsko-njemačke granice čekaju Alpe. Sve su to razlozi zbog kojih im je do podizanja ograde i zatvaranja granice, put preko Mađarske bio privlačniji.

Krizni stožer Ministarstva zdravlja donio je u srijedu Postupnik kojim su predviđene mjere zdravstvenog nadzora i zbrinjavanja izbjeglica tijekom boravka u Hrvatskoj. Zdravstvene mjere zajednički će provoditi zavodi za javno zdravstvo županija u kojima će biti smješteni prihvatni centri, kao i zdravstveni timovi za čije su formiranje zaduženi ravnatelji domova zdravlja u tim županijama. Timovi će raditi od 0 do 24 sata, a u svakoj ambulanti smjenjivat će se četiri medicinska tima, doznaje se u Ministarstvu zdravlja.

Zapovjednik Kriznog stožera Ministarstva zdravlja i pomoćnik ministra Marijan Cesarik ističe da će Postupnik olakšati organizaciju zdravstvene službe na terenu, te je uvjeren da će svi uključeni u zdravstveno zbrinjavanje izbjeglica dati svoj doprinos u pomoći ljudima kojima je ona potrebna. Zdravstveni timovi provodit će trijažu osoba smještenih u prihvatnom centru radi utvrđivanja njihova zdravstvenog statusa kako bi se identificirale akutno bolesne osobe. Voditelj zdravstvenog tima je liječnik opće/obiteljske medicine, odnosno liječnik pedijatar, koji govori engleski ili neki drugi europski jezik. Njima će se upućivati osobe kojima je trijažom potvrđeno bolesno stanje.

Zdravstveni pregledi bit će određeni na temelju kliničke i epidemiološke procjene, a mogu sadržavati anamnezu i fizikalni liječnički pregled na tuberkulozu, pretrage krvi na osnovne pokazatelje infektivne bolesti, anamnezu i pregled stolice, primjerice na trbušni tifus, salmonelu, parazite i druge bolesti. U okviru pregleda i uzimanja anamneze utvrdit će se i cjepni status svake osobe kroz pregled dokumentacije i kontrole ožiljka od BCG, te utvrditi eventualne kontraindikacije za cijepljenje. Odrasle osobe koje nemaju dokumentaciju da su uredno cijepljene protiv ospica, difterije, tetanusa i dječje paralize trebaju biti cijepljene protiv ospica monovalentnim cjepivom ili kombiniranim cjepivom protiv ospica, rubeole i zaušnjaka, kombiniranim cjepivom protiv difterije i tetanusa, te trovalentnim inaktiviranim cjepivom protiv dječje paralize.

Voditelj zdravstvenog tima zadužen je za izradu dnevnog izvješća o ukupnom broju migranata u prihvatilištu, broju zdravih i bolesnih, te onih koji su upućeni u zdravstvene ustanove ili hospitalizirani. To se izvješće dnevno dostavlja nadležnom epidemiologu. Sve akutno oboljele osobe bit će upućene u zdravstvenu ustanovu na liječenje, a za njihov sanitetski prijevoz zadužen je nadležni dom zdravlja ili zavod za hitnu medicinu. Za organizaciju je zadužen ravnatelj doma zdravlja ili ravnatelj županijskog zavoda za hitnu medicinu. U pripremi prihvatilišta za izbjeglice bit će provedene dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija i druge potrebne mjere. Krizni stožer Ministarstva zdravlja Postupnikom je definirao i minimalne uvjete za zadovoljavanje osnovnih potreba u hitnim stanjima, koje se odnose na vodu, sanitarne prostorije i hranu, kako bi se smanjili rizični faktori za prijenos zaraznih bolesti (prenapučenost, nezadovoljavajući higijensko-sanitarni uvjeti, uvjeti koji pogoduju razvoju vektora za prijenos zaraznih bolesti i dr.).

Premijer Zoran Milanović najavio je da će se u četvrtak ujutro sastati s austrijskim kancelarom Wernerom Faymannom, s kojim će razgovarati o izbjegličkoj krizi. Milanović je to rekao u srijedu tijelom saborskoga aktualnog prijepodneva, odgovarajući na zastupničko pitanje Gordana Jandrokovića (HDZ), koji je upozorio da se situacija s izbjeglicama usložnjava, te da “osim humanitarnog karaktera poprima i vrlo ozbiljnu sigurnosnu dimenziju”. “Mađarska je potpuno zatvorila granicu, proglasila izvanredno stanje. Neke zemlje članice EU postavljaju vojsku na granice. Schengenski sustav ruši se pred našim očima, europske vrijednosti dolaze u pitanje”, upozorio je Jandroković.

Milanovića je upitao je li sa Slovenijom dogovorio prolaz izbjeglica te što će učiniti ako ta zemlja odluči zatvoriti granicu. “Mi smo spremni za to, vrlo spremni. Već tjednima o tome razmišljamo, planiramo, simuliramo. Hrvatska može zbrinuti tisuće ljudi, ne može desetke tisuća, mada je u ratu zbrinjavala pola milijuna”, rekao je Milanović, koji je uvjeren kako izbjeglice neće ostati u Hrvatskoj. Oporbu je pozvao da od pitanja izbjeglica “ne radi nikakav politički kapital, jer tu moramo biti jedinstveni” te najavio da će se sutra vjerojatno naći s austrijskim kancelarom. “Razgovarat ćemo u četiri oka, ne zato što imamo nekakve tajne planove, nego naprosto da vidimo šta i kako, ali, ponovit ću, dolazi jesen, more je nemirno, ljudi koji prelaze iz Turske u Grčku bit će sve manje. Vjerojatno će i ovaj ružni bedem koji je napravila Mađarska djelovati na jedan broj ljudi destimulirajuće, ali i bez toga, kad je ova sezona u pitanju, ide svom kraju”, uvjeren je Milanović.

Jandroković mu je uzvratio kako je nezadovoljan jer premijer nije odgovorio na njegovo pitanje te kako će takva reakcija “izazvati opravdanu zabrinutost kod hrvatskih građana”. Ingrid Antičević Marinović (SDP) upitala je ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića što Vlada kani učiniti s izbjeglicama koje kreću prema Hrvatskoj. Ostojić je kazao kako se “brojke mijenjaju iz sata u sat” te kako je od jutra u 6,34 kada su u Hrvatsku ušle prve izbjeglice, granicu prešlo njih 277. Rekao je da će svi oni biti raspoređeni u centrima za ranjive skupine u Kutini, a drugi dio u (Centru za azilante) u zagrebačkim Dugavama, u kojima postoje slobodni kapaciteti.

Ako odbijaju međunarodnu zaštitu ranjive skupine idu u osigurani prostor u Sisku. Također, u samome Tovarniku su osigurani prihvatni centri, izvijestio je Ostojić. Kazao je i kako se danas čuo sa slovenskom ministricom unutarnjih poslova s kojom “dogovara i sve druge opcije, odnosno mogućnosti koje nam se mogu dogoditi”. Naglasio je da Hrvatska dijeli europsku politiku i dogovorene kvote te da će “pokazati svoj dio solidarnosti i osigurati da se ne dogode crne slutnje o navodnom raspadu Schengena, koje apsolutno nisu istina”.

You may also like

0 comments