Ovi razgovori su počeli jučer u atmosferi velike napetosti i pada vrijednosti na svjetskim burzama poslije povlačenja Međunarodnog monetarnog fonda iz tehničkog dijela pregovora i prijetnji dužnosnika EU da Grčka, pritisnuta rokovima otplate milijardi eura dugova, može bankrotirati i napustiti zonu eura. Vlada u Ateni je nagovijestila i da bi mogla učiniti dosad odbijani ustupak oko kresanja mirovina, ali samo onih najvećih, što je ključni zahtjev MMF-a uz insistiranje na smanjivanju plaća u javnom sektoru, liberalizaciji tržišta radne snage i daljoj privatizaciji.
Europska komisija, s tim u vezi ne dijeli sasvim stavove MMF-a, koji, pored ostalog, tvrdi da je neodrživo da su grčke mirovine, koje su prethodno dosta smanjene, i dalje u prosjeku skoro ravne njemačkim mirovinama, s tim što je njemački proračun uravnotežen, a njemačka ekonomija daleko moćnija i konkurentnija od Grčke. Grčki premijer Aleksis Cipras stavio je do znanja da grčki novi prijedlozi za nagodbu s vjerovnicima duga i davateljma nove tranše financijskog “pojasa za spasavanje” od 245 milijardi eura Ateni, mogu značiti prihvaćanje kresanja državnih troškova, samo ako to omogući obnovu rasta i zapošljavanja, kao i u tom cilju nužno reprogramiranje i djelomičan otpis grčkog duga.
Cipras zahtijeva nagodbu koja će biti “održivo rješenje” i omogućiti Grčkoj da se izvuče iz šestogodišnjeg pada proizvodnje i bruto društvenog proizvoda od 25 posto, kao i porasta nezaposlenosti i siromaštva masa poslije primjene programa drastičnog “stezanja remena” koje su Grčkoj nametnuli Europska komisija, Europska centralna banka i MMF, iako su glavni ekonomisti MMF-a priznali da je “stezanje remena” bilo pretjerano i prigušilo ekonomski oporavak te zemlje. Grčki ministri su u Bruxellesu donijeli “možda posljednje protuprijedloge” svojim vjerovnicima, kažu grčki mediji, da bi se najprije našlo rješenje da isplate Ateni 7,2 milijarde eura za otplatu rate duga koja dospijeva 30. lipnja.
Zahtjevi vjerovnika se odnose i na povećanje grčkih stopa poreza na dodatu vrijednost, uključujići hranu i lijekove, povišenje cijene električne energije, a ministar financija Janis Varufakis je izjavio da je cilj vlada da se rješenjem za krizu “potpuno povrati povjerenje naših partnera, a odlučni smo da ne postanemo dužnička kolonija”.
