Home Energetika Zalihe plina popunjene, cijena ostaje ista

Zalihe plina popunjene, cijena ostaje ista

by Agencije

Hrvatski će potrošači ove zime imati dovoljno plina, jer su zalihe plina gotovo u potpunosti popunjene sa 560 milijuna prostornih metara plina, a ni cijena tog energenta neće se mijenjati, rečeno je u utorak na 13. Danu plina u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP).

Predsjednik HSUP-a Miljenko Šunić kazao je kako zimske sezone 2015.-2016. hrvatski potrošači ne moraju strahovati za sigurnost opskrbe, bude li se sve odvijalo prema planu, odnosno bez većih nezgoda i kvarova na sustavu. “Cijela će zima biti sigurna na račun domaće proizvodnje plina, uvoza, ali i činjenice da cijela Europa, pa i Hrvatska svake godine troše sve manje plina. Raspoloživost plina više nije upitna, a u tom se slučaju ne bi trebala mijenjati niti cijena plina. Jedino ako bi neka nezgoda ili kvar doveli do neraspoloživosti plina, onda bi to moglo utjecati i na promjenu cijene, no mislim da se to neće dogoditi”, naveo je Šunić, dodavši kako su zalihe plina gotovo u potpunosti popunjene.

Isto je potvrdio i direktor HEP Opskrbe plinom Marko Blažević, kazavši da je na jučerašnji dan, 19. listopada 95 posto skladišnih kapaciteta plina bilo popunjeno. “Svi elementi za ogrjevnu sezonu su na raspolaganju, uz zapunjene skladišne kapacitete osigurali smo i dodatne količine plina za pokrivanje vršne potrošnje”, rekao je Blažević. Po njegovim riječima, mogućnost kupovine plina na dnevnoj razini omogućila im je i registracija na burzu plina, Central European Gas Hub.

I Blažević je naveo da se u Hrvatskoj iz godine u godinu troši sve manje plina. Od travnja do rujna ove godine potrošeno ga je, primjerice, šest posto manje nego u istom razdoblju lanjske godine.

Predstavnik Ine Mirko Lukić rekao je kako je Ina svoj zenit proizvodnje prirodnog plina postigla 2010. godine i da od tada i proizvodnja i potrošnja padaju. Naveo je da su dva ključna Inina izvora prirodnog plina Sjeverni Jadran i Molve (Podravina), te da ta kompanija na kopnu ima 17 plinskih polja, a na Jadranu njih deset. Za predstojeću sezonu Ina, prema njegovim riječima, želi barem zadržati postojeću razinu proizvodnje prirodnog plina.

Direktor Inina Sektora trgovine prirodnim plinom Vedran Špehar dodao je kako ta kompanija vlastitim plinom pokriva polovinu svih hrvatskih potreba za tim energentom, da su za nastupajuću zimsku sezonu osigurane dovoljne količine plina te da su zakupljeni transportni kao i kapaciteti plinskog skladišta.

Potpunu spremnost za zimsku sezonu potvrdili su i Ivana Marković iz Plinacroa te Gracijan Krklec iz tvrtke Podzemno skladište plina. “Transportni sustav spreman je za ogrjevnu sezonu”, izjavila je Marković, dodavši da Plinacroov plan za krizna stanja – sedam najhladnijih dana u godini – podrazumijeva dodatnih 506 milijuna kwh plina.

Vezano na usporenu plinofikaciju Dalmacije, prvi čovjek HSUP-a Šunić kazao je kako se na plinofikaciju Dalmacije, ali i Istre te ostalih dijelova države ide zbog toga da se opstruiraju ostala goriva. “Na taj smo način željeli opstruirati tekuća goriva, mazut, ali i ugljen i drvo. Svemu tome, pogotovo mazutu, nije mjesto u urbanim sredinama, naročito u turističkim mjestima”, rekao je Šunić. Po njemu, ljudi se danas teško odlučuju za uvođenje plina jer im je nerijetko ugrožena i osobna egzistencija, dok industrijska postrojenja masovno prelaze na plin.

Ujedno, Šunić se obrušio na sve one koji se bore protiv eksploatacije ugljikovodika na Jadranu.

Related Posts