[vc_row][vc_column width=”1/3″]Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima bile su u kolovozu manje za 4,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godišnjoj razini povećane za 0,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), najviše su na mjesečnoj razni smanjene zalihe netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 11,9 posto. Zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju su smanjene za 9,2 posto, a kapitalnih proizvoda za 8,3 posto. Istodobno su zalihe energije povećane 21,1 posto, a intermedijarnih proizvoda za 1,4 posto.[/vc_column][/vc_row]
Na godišnjoj su razini, pak, zalihe energije povećane za 18,9 posto, a intermedijarnih proizvoda za 5,5 posto. Zalihe kapitalnih proizvoda su smanjene za 35,6 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,4 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,2 posto.
Promatrano po područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju kolovoza su u usporedbi s mjesecom ranije u prerađivačkoj industriji manje 5,1 posto, dok su u rudarstvu i vađenju porasle za 10,3 posto. Na godišnjoj su razini zalihe gotovih industrijskih proizvoda u kolovozu u prerađivačkoj industriji ostale na istoj razini, dok su u rudarstvu i vađenju veće za 6,2 posto.
[quote_box name=””]
Državni zavod za statistiku objavio je anketu o dohotku stanovništva za 2017. godinu, koji su pokazali da je stopa siromaštva u Hrvatskoj 20 posto, o čega je čak 26 posto stanovništva u opasnosti od siromaštva.
Ključni pokazatelji DZS-a govore da je u opasnosti od siromaštva 26,4 posto stanovništva, a 10 posto ih je teško materijalno deprivirano, to jest ne mogu si priuštiti četiri od devet stavki materijalne deprivacije (plaćanje režija, godišnji odmor, telefon, ili tv).
Osoba koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada (godišnje odrade manje od 20 posto radno sposobnog vremena) bilo je 12 posto. Anketa je pokazala i Ginijev koeficijent od skoro 30 posto, što ukazuje na nejednakosti u dohocima stanovništva. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio 0 posto. Što je vrijednost bliža 100 posto, to je dohodovna nejednakost veća.
Što se susjeda tiče, najvišu stopu rizika od siromaštva imala je Rumunjska, 23 posto, a slijede ju Bugarska, Litva, Latvija, Španjolska, Estonija, Italija i Grčka. U ovim zemljama više od petine stanovništva imalo je ukupni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Najniže stope bilježe Češka sa devet posto, Finska sa 11, Danska i Slovačka po 12 posto, Nizozemska sa 13 te Francuska i Slovenija koje dijele 13 posto rizika.
[/quote_box]
