Poruka Zvonimira Savića
Hrvatska će od Europske komisije tražiti 3,6 milijardi eura dodatnog novca u obliku zajma u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za projekte u energetici, vodoopskrbi i odvodnji, obrazovanju i obnovi nakon potresa, potvrdio nam je jučer premijerov posebni savjetnik za ekonomiju i glavni koordinator za NPOO Zvonimir Savić.
Uz postojećih 5,5 milijardi eura, koliko nam je odobreno kao bespovratna sredstva, Hrvatska će tako uz ovaj kredit na raspolaganju imati 9,1 milijardu eura do sredine 2026., kada sve investicije i reforme moraju biti dovršene.
Među projektima o kojima će se pregovarati s Komisijom, a koji bi se mogli financirati iz ovog kredita, možda strateški najznačajniji je onaj vezan uz plinofikaciju, odnosno izgradnju plinovoda od LNG terminala na Krku prema Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj.
Hrvatska Vlada već je donijela odluku o proširenju kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu kubnih metara plina godišnje, kao i o izgradnji domaćeg plinovoda Zlobin-Bosiljevo, što je vrijedno 180 milijuna eura. Slovenija, Austrija, Bavarska i Mađarska zainteresirane su za taj plin, posebno nakon početka rata u Ukrajini i traženja alternativa za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, pa bi trebalo izgraditi dodatnu plinsku mrežu.
Komisija dopušta da se sredstva od ovog zajma koriste i za LNG terminale i plinovode. U okviru komponente o energetici, maksimalan iznos zajma koji bismo mogli tražiti za plinovode ne smije prelaziti 30 posto, a tu je i gotovo 270 milijuna eura iz paketa RePower EU koje su namijenjene upravo za tu svrhu.
A uz energetsku infrastrukturu koju ćemo financirati ovim zajmom, u što uz LNG i plinovode spadaju i postrojenja za proizvodnju i distribuciju struje, kao i proizvodnju vodika, ali i energetsko poboljšanje vozila javnog prijevoza, s Komisijom će se pregovarati i o potrebnim dodatnim sredstvima za ulaganja u obrazovanje.
Tu su i projekti obnove s energetskom učinkovitosti. Plan je bio da se u prvoj konstrukcijskoj fazi zgrade javne namjene obnavljaju iz Fonda solidarnosti, a u drugoj fazi cjelovite obnove preko NPOO-a. Budući da se neke zgrade neće stići obnavljati sredstvima iz Fonda, poput zgrada Vlade i Sabora, bit će potrebno i više sredstava iz NPOO-a, pa će se i za te projekte tražiti sredstva iz kredita. Tu je i energetska obnova stambenih, ali i javnih zgrada koje nisu stradale u potresu.
Hrvatska nije odmah tražila zajam, već samo bespovratna sredstva jer se htjelo vidjeti kako će projekti ići i hoće li nam biti dosta sredstava.
Sedam država EU već je dobilo zajmove – Grčka, Cipar, Rumunjska, Slovenija, Italija, Portugal i Poljska. Italija je primjerice više dobila u zajmovima (122,6 milijardi eura) nego u grantovima (68,8 milijardi eura) zbog veličine zemlje i ukupnog BDP-a, pa tako ukupna bespovratna sredstva odgovaraju tek četiri posto njihova BDP-a, dok je kod nas to desetak posto. Zemlje koje su dobile bespovratna sredstva koja odgovaraju manjem postotku njihova BDP-a odmah su tražile zajmove, dok Hrvatska to nije jer je dobila velika bespovratna sredstva u odnosu na BDP, piše Jutarnji list.
