Zagrebački stručnjaci poboljšali antibiotik koji bi se u SAD-u trebao pojaviti 2019.

Jedan od značajnijih svjetskih proizvođača antiinfektivnih lijekova za ozbiljne i često po život opasne bakterijske i gljivične infekcije je tvrtka Xellia Pharmaceuticals sa sjedištem u Danskoj, koja u Zagrebu ima Centar izvrsnosti za istraživanje i razvoj u koji je od 2011. godine uložila više od 200 milijuna kuna. Upravo kreću s novom investicijom od 30 milijuna kuna da bi laboratorijske kapacitete proširili za dodatnih tisuću kvadrata i zaposlili 15 novih znanstvenika u svojem inovacijskom timu koji intenzivno radi na poboljšanju postojećih i pronalasku novih antimikrobnih lijekova. Time će im se kapacitet povećati za 30-ak posto.

“U jugoistočnoj Europi Hrvatska je farmaceutski centar sa stoljetnom tradicijom, kao što je to Danska u Skandinaviji. Stoga istraživački centar ovdje nismo osnovali zbog niže cijene rada, nego zbog vrhunskih stručnjaka – ponajviše farmaceuta, biologa, kemičara i medicinara – kojih trenutno radi 80-ak. Neki su tek diplomirali, a neki su iskustvo stekli u Plivi, gdje su, među ostalim, radili na unapređenju poznatog Sumameda, čiji je glavni sastojak, azitromicin, otkriven upravo u Hrvatskoj – kaže dr. sc. Aleksandar Danilovski (42), predsjednik Uprave Xellije za Hrvatsku, kemičar čija je cijela karijera vezana uz lijekove još od 1994., kada je kao student počeo raditi u Plivinu istraživačkom laboratoriju.

Tvrtka lijekove proizvodi u pogonima u Danskoj, SAD-u, Mađarskoj i Kini, a u Zagrebu se kreiraju novi proizvodi, pa Danilovski voli reći da su njihov proizvod znanje i inovacije koje se implementira u lijekove antiinfektive – od kojih su najpoznatiji Vankomicin i Kolistin – koji se prodaju po cijelom svijetu, više od polovice u SAD-u, otprilike trećina u zemljama EU, 10-ak posto u Japanu, a koriste ih i hrvatske bolnice.

”Za neke rezistentne bakterije nema lijeka, a naš je posao da ga nađemo – ističe Danilovski i dodaje da vjerojatno nikada neće postojati antibiotik za baš sve bakterije, a da bi se razvio jedan potpuno nov lijek, treba barem 10 do 15 godina rada. No, zato se, naglašava, mnoge postojeće antibiotike može poboljšati kako bi bili djelotvorni protiv nekih rezistentnih bakterija. Taj postupak traje puno kraće te se pokazao kao najbrži i najefikasniji put za dobivanje novih lijekova.

Pacijenti, objašnjava, dolaze k liječnicima u vrlo teškom stanju i oni im antibiotike prepisuju odmah empirijski jer da bi se dijagnosticirala bakterija koja uzrokuje bolest, potrebna su oko tri do četiri dana. Stoga, zaključuje, ne treba kriviti liječnika ako se odlučio za antibiotik za koji se ispostavilo da ne djeluje jer jednostavno nije imao izbora. Problem je u sporoj dijagnostici.

”U Zagrebu smo tako poboljšali jedan antibiotik koji će se na američkom tržištu, nadamo se, pojaviti 2019. godine, a radimo na nekoliko sasvim novih superantibiotika protiv multirezistentnih gram-negativnih bakterija koje se ubrajaju među najsmrtonosnije. Oni će se u najboljem slučaju na tržištu naći 2022. ili 2023. godine”,  govori Danilovski i otkriva kako je razvoj svakog novog lijeka uvijek dugotrajan i zahtjevan posao koji počinje sintetiziranjem ili fermentiranjem novih molekula koje bi potencijalno mogle biti lijek, nakon čega slijedi detaljno laboratorijsko, tzv. in vitro testiranje da bi one koje se pokažu korisnima išle u Kopenhagen, gdje ih se testira na glodavcima. Završna faza do koje dolazi iznimno mali postotak potencijalnih lijekova je kliničko testiranje na pacijentima u bolnicama. Prikupljaju se vrlo vrijedni klinički podaci o djelotvornosti lijeka te njegovoj neškodljivosti.

U Xellijinim zagrebačkim laboratorijima, koji pripadaju među malobrojne i svakako vodeće u Europi za inovacije u antimikrobnoj terapiji i koji će se na proljeće prostirati na 3500 četvornih metara, koristi se najsuvremenija oprema. Ima strojeva, poput onog za proizvodnju injekcija za laboratorijska mjerenja, koji koštaju gotovo po dva milijuna kuna, a mnogo je uloženo i u klimatizaciju i ventilaciju prostorija na zagrebačkom Žitnjaku jer se sofisticirana ispitivanja moraju provoditi u strogo kontroliranim uvjetima, piše Jutarnji.

Superbakterije otporne na većinu poznatih antibiotika godišnje u cijelom svijetu, uključujući i najbogatije zemlje, u smrt odvedu oko 700.000 ljudi. Ta je brojka, iznesena nedavno na općoj skupštini UN-a u New Yorku, u stalnom porastu.

 

You may also like

0 comments