Današnji dan tužan je dan za Europu i za Britaniju, prvi su komentari u petak koje daju zagovornici ostanka Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji, nakon objavljivanja zasad još neslužbenih rezultata koji pokazuju da se ta zemlja odlučila napustiti EU, javljaju agencije.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier kazao je da je petak tužan dan za Europu, kao i vicekancelar Sigmar Gabriel. “Vijesti iz Britanije zaista su žalosne. Izgleda da je danas tužan dan za Europu i Britaniju”, kazao je Steinmeier na svom službenom Tweeter računu.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Marc Ayrault kaže također da je danas tužan dan za Britaniju, a da će Europa nastaviti ali da mora reagirati kako bi ponovno zadobila povjerenje ljudi.
Poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski današnji dan također naziva tužnim, i za Europu i za Poljsku. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz očekuje da će pregovori o napuštanju između Britanije i Europske unije početi brzo, “Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo je ići svojim putem. Mislim da ekonomski pokazatelji pokazuju jutros da će to biti težak put”, rekao je Schulz za njemačku televiziju ZDF.
“Očekujem da pregovori o izlasku brzo počnu”, kazao je Schulz, zamijetivši da je odmah po objavi privremenih rezultata referenduma došlo do pada funte. “Ne želim da euro doživi slično”. Bijela kuća najavila je da će američki predsjednik Barack Obama tijekom dana razgovarati s britanskim premijerom Davidom Cameronom, za kojega dio američkih medija piše da će morati napustiti mjesto premijera.
Predsjednik je obaviješten o ishodu referenduma i nastavit će biti informiran, kaže Bijela kuća u službenom priopćenju. Australski premijer Malcolm Turnbull kazao je da očekuje razdoblje nesigurnosti i nestabilnosti na globalnim tržištima. Iako naglašava da će posljedice za Australiju biti ograničene, on kaže kako se već jutros vide padovi na burzama i očekuje “određen stupanj nesigurnosti kroz neko vrijeme”.
Mnogi euroskeptici u Europskoj uniji priželjkivali su da će Britanci na referendumu u četvrtak glasovati za izlazak iz Europske unije i da će to izazvati domino efekt u drugim državama članicama, no je li to doista moguće? Najodvažniji među njima poručuju da su spremni upustiti se u avanturu izlaska iz EU-a.
Nizozemski političar Geert Wilders, čija krajnje desna Slobodarska stranka (PVV) vodi u anketama, proglasio je razlaz s “totalitarnom” Europskom unijom jednim od svojih prioriteta u slučaju da pobijedi na izborima.
Ne boji se, čini se, ni vođa Sjeverne lige Matteo Salvini, koji drži da, “ako je Europa ovo, bolje biti sam nego u lošem društvu”. Italija ima čak dvije euroskeptične stranke – Pokret pet zvijezda ostvario je protekli vikend novi uspjeh na lokalnim izborima.
“Francuska možda ima tisuću puta više razloga da želi izići iz EU-a od Engleza”, istaknula je čelnica Nacionalne fronte Marine Le Pen na sastanku europske desnice u Beču prošli tjedan.
Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva “dokazao bi da je moguće živjeti izvan EU-a”, kazala je nedavno. Le Pen redovito vodi u anketama za prvi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj 2017.
No umjesto jednostranog “Frexita”, čini se da na umu ima “sporazumni izlazak iz EU-a”, putem referenduma.
Pozivi na takav narodni plebiscit mogli bi postati sve češći u slučaju Brexita i naići na dobar prijem u nordijskim zemljama također pogođenim populizmom.
“Male zemlje, poput Danske i možda Švedske, (…) pripadaju u ‘riskantnu’ skupinu u slučaju Brexita”, kaže politolog Carsten Nickels iz instituta “Bruxellois Teneo”. Neto uplatiteljice u europski proračun, skandinavske zemlje strahuju da česte europske krize ne naštete njihovu prosperitetu.
Alternativa naglom izlasku iz Unije mogli bi biti novi pregovori o nekim odredbama europskih ugovora kako bi se nacionalnim vladama vratio suverenitet, toliko omiljeni argument kritičara Bruxellesa.
Njemačka populistička stranka AfD kaže, primjerice, da se boji gospodarske “katastrofe” Brexita, ali i u tome vidi priliku za reformu EU-a. Vođa austrijske Slobodarske stranke (FPOe), Heinz-Christian Strache, ne govori ništa drugo kada tvrdi da “voli Europu”, ali je želi “promijeniti iznutra” birajući ono što mu odgovara “a la carte”.
Mađarski premijer Viktor Orban također je u ponedjeljak izrazio potporu Europi, pozivajući Britance da glasuju za ostanak. To možda iznenađuje jer dolazi od čovjeka koji se redovito protivi Bruxellesu, no ipak je realno i strateški promišljeno.
Mađarska, kao i Poljska i druge zemlje središnje Europe u kojima jača euroskepticizam, ima velike koristi od europskih financijskih potpora. “Oni ne bi imali nikakvu gospodarsku ni političku budućnost izvan EU-a i to dobro znaju”, kaže Werber Fasslabend, s austrijskog Instituta za europske politike i sigurnost.
Orban stoga nastoji unutar EU-a pružiti alternativu politikama Bruxellesa, primjerice kad je riječ o migraciji. Čak je i mađarski Jobbik, jedna od najradikalnijih krajnje desnih stranaka u Europi, nedavno objavila da više ne želi izići iz EU-a ne bi li je bolje “preobrazila” iznutra.
Žestoka retorika protiv EU-a je jedno, a politika koju se provodi kada se dođe na vlast je nešto drugo, ističe finska politologinja Emilia Palonen, navodeći kao primjer krajnje desnu stranku Pravi Finci, čiji je vođa kada je postao ministar vanjskih poslova prestao pozivati na izlazak iz EU-a.
Drugi primjer je grčka lijeva stranka Siriza koja je također odustala od svojih obećanja da će se obračunati s Bruxellesom.
Tim više što u slučaju Brexita Britanci neće dobiti nikakav poklon, upozoravaju europski dužnosnici, koji time žele obeshrabriti druge vlade koje bi mogle doći u kušnju da se upuste u solo avanturu.
Oslabljena Europska unija imala bi zapravo samo jednog pravog pobjednika, upozoravaju analitičari, a to bi bio ruski predsjednik Vladimir Putin, koji bi to “iskoristio kako bi povećao svoj utjecaj u istočnoj Europi”, kaže Werner Fasslabend, i kako bi diskreditirao Uniju u raspadu u odnosu na “ruski model”, piše France Presse.
