[vc_row][vc_column width=”1/3″]Cijene nafte blago su pale u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, kliznuvši prema razini od 75 dolara, budući da je zabrinutost za gospodarski rast u kontekstu američko-kineskog trgovinskog sukoba prevagnula na padom američkih zaliha i očekivanim smanjenjem iranskog izvoza.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Na londonskom je tržištu cijena barela pala 33 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 75,49 dolara. U gotovo identičnom je iznosu oslabila i na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 68,40 dolara.

U mirnom trgovanju zbog neradnog dana u Velikoj Britaniji trgovci su se usredotočili na američko-kineski trgovinski sukob koji bi mogao zakočiti globalni ekonomski rast a time i potražnju za naftom.

[/vc_column][/vc_row]

Te su bojazni prevagnule nad američkim sankcijama Iranu, koje bi od studenog trebale obuhvatiti i naftni sektor. Iran je ove godine izvozio oko 2,5 milijuna barela nafte dnevno a većina analitičara očekuje da će se iranski izvoz zbog sankcija smanjiti najmanje za milijun barela dnevno. Potporu cijenama pružili su i podaci specijalizirane tvrtke Baker Hughes, koji su u petak pokazali da je u prethodnom tjednu u SAD-u neto zatvoreno devet bušotinskih postrojenja, najviše od svibnja 2016. godine.

Odvojeni su podaci američke vlade istodobno pokazali znatan pad američkih zaliha sirove nafte u istom razdoblju. “Potporu cijenama nafte pruža manji broj aktivnih bušotina u SAD-u i pad američkih zaliha u prošlom tjednu a na drugoj je strani dugotrajni američko-kineski trgovinski rast koji bi mogao prigušiti globalni rast i pritisnuti potražnju za naftom”, tumači Stephen Innes iz brokerske kuće OANDA sa sjedištem u Singapuru.

Pozornost je usmjerena i na današnju telekonferenciju, na kojoj bi članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom (OPEC+) trebali razmotriti provedbu sporazuma o ograničenju opskrbe.

U lipnju ove godine vodeći su proizvođači odlučili uskladiti proizvodnju s dogovorenim ograničenjem od ukupno 1,8 milijuna barela dnevno, koje je u srpnju premašeno za nekih 26 posto, ponajprije zbog pada proizvodnje u Venezueli i još nekim zemljama.

Analitičar švicarske banke UBS Giovanni Staunovo procjenuje da će ministarski odbor OPEC+ u priopćenju utvrditi da “grupa izažava zadovoljstvo što su premašeni ciljevi utvrđeni sporazumom ali ponavlja da je važno spriječiti prekomjernu opskrbu tržišta nafte”.

Odbor čine ministri Saudijske Arabije, Rusije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Alžira, Venezuele i Omana. Odvojeno je OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 74,02 dolara, što znači da je bila 1,01 dolar niža nego prethodnog dana trgovanja.