Za sada tri komemoracije, Orešković osuđuje sve zločine, a Karamarko poštuje sve žrtve

Predsjednik Vlade RH Tihomir Orešković u ponedjeljak je, u ime Vlade i u svoje osobno, osudio zločine ustaškog režima i izrazio žaljenje što se obilježavanje dana sjećanja na nevine žrtve logora Jasenovac koristi za politizaciju koja je neprimjerena i vodi do novih podjela u društvu.

“Hrvatska Vlada, i ja osobno, osuđujemo zločine počinjene od strane ustaškog režima”, rekao je u svojoj poruci u Dnevniku HRT-a premijer Orešković.

Podsjetio je kako je 22. travnja dan sjećanja i odavanja počasti nevinim žrtvama logora Jasenovac za kojeg je i blaženi kardinal Alojzije Stepinac ustvrdio da je bio najveća ljaga za Hrvatsku. “Žao mi je što se ova prigoda, umjesto za izražavanje poštovanja prema žrtvama, koristi za politizaciju koja je neprimjerena te vodi do novih podjela u društvu. Sve to ne samo da vrijeđa žrtve i njihove obitelji, nego i nanosi veliku štetu Republici Hrvatskoj”, poručio je premijer.

Ove godine u Jasenovcu bit će organizirane najmanje tri komemoracije, pa će tako uz onu službenu, zakazanu za 22. travnja, Koordinacija židovskih općina Hrvatske komemoraciju upriličiti tjedan dana ranije, 15. travnja, a Savez antifašističkih boraca tek 24. travnja. Hoće li se pojaviti na komemoraciji na jedan od ta tri datuma ili pak na neki četvrti u Srpskom narodnom vijeću (SNV) u ponedjeljak se nije moglo saznati, a njegov čelnik Milorad Pupovac rekao je kako bi se o toj temi trebalo razgovarati poslijepodne.

Ni saborski zastupnik Roma Veljko Kajtazi nije se Hini htio očitovati o tome, tek kratko poručivši da će o tome izvijestiti na sutrašnjoj konferenciji za novinare. Iz SDP-a se također neslužbeno može čuti da će predsjednik stranke Zoran Milanović doći u Jasenovac, ali je posve izvjesno da to neće biti na dan službene komemoracije.

Čelnici Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus, SNV-a Milorad Pupovac i Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Franjo Habulin o problemu komemoracije žrtvama Jasenovca razgovarali su u ponedjeljak na Pantovčaku s predsjednicom Republike Kolindom Grabar Kitarović na njezin poziv. “Predsjednica je svjesna situacije u Hrvatskoj i podjela po svim osnovama, kao i problema vezanih uz to. Tražila je od nas da pomognemo u tom dijelu da se započne dijalog i da se tenzije smanje te se krene zajedništvom dalje”, rekao je Habulin nakon sjednice Izvršnog odbora SABA-e na kojoj je odlučeno da će antifašisti održati komemoraciju 24. travnja.

“Donijeli smo odluku da ćemo komemoraciju u Jasenovcu održati 24. travnja jer je to neradni dan, pa će oni koji žele imati priliku otići tamo”, rekao je Habulin.

Pojašnjavajući razloge zbog kojih odbijaju ići na službenu komemoraciju, Habulin je rekao kako je situacija u zemlji takva da “na djelu više nije nikakav klizajući i puzeći fašizam već je on tu. Vidimo ga i osjećamo na ulici i stadionu, svakodnevno, a aktualna vlast ne reagira ni na jednu od tih pojava”, poručio je. Upitan zašto na komemoraciju ne idu zajedno s Koordinacijom židovskih općina, čelnik antifašista je pojasnio kako su oni već ranije donijeli odluku da idu 15. travnja, dok je antifašistima to prekratak rok da se organiziraju.

Što se tiče programa komemoracije, Habulin je samo rekao kako “neće biti puno govora”, te da će se skupu obratiti on ili počasni predsjednik SABA-e Stjepan Mesić, koji je danas također viđen u sjedištu Saveza. Pupovac, koji je nakon sastanaka s predsjednicom Republike došao u sjedište SABA-e, izjavio je kako je čuo njihovu konačnu odluku te da će SNV tijekom poslijepodneva odlučiti o datumu komemoracije. Jedno je ipak izvjesno, kaže Pupovac, 22. travnja na službenu komemoraciju ne idu.

Osvrnuo se i na susret kod predsjednice rekavši kako je to bio “ugodan razgovor”. “Predsjednica je zabrinuta zbog podjela i negativnih trendova koji se u društvu vide i osjete, a koje i sama prepoznaje, pa je odlučila da nas sama pozove i da čuje koji su naši razlozi zašto ne idemo 22. travnja na službenu komemoraciju”, rekao je Pupovac. Predsjednici je, kaže, poručio da cijene njezin poziv na razgovor, no ne vide pretpostavke za promjenu svoje odluke. “Spremni smo s njom razgovarati o tome da se stvari počnu mijenjati i da trend negacije žrtava ustaškog režima i negacije Jasenovca i relativizacije nacističkih, fašističkih i ustaških ideologija u društvu postane tema za ozbiljan razgovor”, naglasio je.

Čelnik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus, nakon sastanka na Pantovčaku novinarima je izjavio da je predsjednica željela da svi zajedno idu u Jasenovac. “Mi smo odluku donijeli, i ja je niti mogu niti hoću mijenjati”, rekao je Kraus. Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi nije htio reći Hini kome će se predstavnici Roma prikloniti. “Sve je otvoreno jer skupljamo odluke na terenu. O datumu komemoracije bit će odlučeno voljom mog biračkog tijela, nezavisno od moje volje”, kazao je Kajtazi.

Prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je u ponedjeljak u Vukovaru kako bi oni koji poštuju i imaju pijetet prema žrtvama Jasenovca “morali misliti da te žrtve doista i poštuju”. “Osuđujemo svaki totalitarni sustav, nacistički sustav i sve ono što je nastalo u okviru nacističkog sustava. Žalimo sve žrtve koje su nastale u to vrijeme. Tu je naš stav jasan i on je antitotalitaran u svakom pogedu”, rekao je Tomislav Karamarko odgovarajući na novinarska pitanja pošto je kod Kamenog križa na ušću Vuke u Dunav zapalio svijeću u spomen na žrtve Vukovara u Domovinskom ratu.

Po njegovim riječima, žrtve su žrtve i svi bismo trebali imati isti odnos prema njima, a ne njima se koristiti za dnevno-političke svrhe. Rekao je kako o najavljenom bojkotu komemoracije u Jasenovcu nije razgovarao sa Srpskim narodnim vijećem ni Židovskom zajednicom, dodajući da, otkako je predsjednik HDZ-a, nije bio u Jasenovcu, ali će, kako je rekao, onamo svakako otići. “Doista žalim i suosjećam sa svima onima koji su stradali i u Drugome svjetskom ratu i u holokaustu, ali i sa žrtvama komunističkog režima”, poručio je. Potvrdio je da je o žrtvama holokausta razgovarao i s američkim izaslanikom za pitanja holokausta Nikolasom Dinom, dodajući kako je žrtvama holokausta potrebna odšteta. “Nitko neće moći vratiti te živote, ali postoje djeca, unuci i praunuci i mislim da trebaju dobiti imovinu koja im je oduzeta”, istaknuo je, dodajući da se već drugi put sastao s Dinom s kojim, kako je rekao, ima “sasvim konkretne dogovore”.

Na pitanje novinara je li ministar kulture Zlatko Hasanbegović postao prevelik teret za Vladu, Karamarko je odgovorio protupitanjem: “Zašto?” Dodao je da je Hasanbegović dobar ministar kojega, ustvrdio je, kritiziraju oni koji su ostali uskraćeni za neka financijska sredstva koja nisu niti trebali dobiti.

“Srbija sama odlučuje o tempu pregovora s Europskom unijom. Hrvatska je tu, rekao bih, najmanje kriva. Hrvatska će inzistirati da Srbija udovolji svim standardima EU. Mi nismo zapreka. Moraju neke stvari riješiti sami sa sobom. Sve ovisi o njima, a ne o nama”, rekao je odgovarajući na pitanje blokira li Hrvatska Srbiju na putu prema EU. Na pitanje novinara, što ako bude pritiska drugih članica EU da Hrvatska ne blokira Srbiju, odgovorio je kako je to hipotetsko pitanje na koje ne treba odgovarati.

Domoljubna koalicija dobro funkcionira, a HSS ima novog predsjednika “koji ima puno elana i energije i koji je dao izjave koje je dao”, rekao je Karamarko, dodajući kako suradnja unutar Domoljubne koalicije nije upitna. Na primjedbu novinara kako je “taj isti predsjednik Krešo Beljak rekao da Vlada previše misli o foteljama, a premalo o reformama”, odgovorio je da tako uvijek govore ljudi koji žele kritizirati one koji su na vlasti, a nisu u nju aktivno uključeni. “Domoljubna koalicija ima člana koji se zove HSS i, dakle, oni su dio vlasti”, dodao je.

Na pitanje kako komentira najave iz SDP da će ta stranka zatražiti interpelaciju o radu Vlade, Karamarko je odgovorio kako SDP, s obzirom na to da je u oporbi, mora nešto raditi, ali, dodao je, ta je stranka “zadnja koja bi imala obraza tako nešto najaviti”. “Skoro su upropastili Hrvatsku, 100 milijardi novih dugova, 100.000 ugašenih radnih mjesta i preko 100.000 iseljenih mladih ljudi,”, istaknuo je i upitao: “O čemu oni pričaju?”

Karamarko je također rekao kako ne vjeruje da će ravnatelj SOA-e Dragan Lozančić dočekati kraj mandata, a zašto još nije smijenjen, po njegovu mišljenju, treba pitati predsjednicu i premijera. “Svoj stav o tome davno sam rekao”, dodao je. Novinare je također zanimalo misli li da ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, zbog pljačke koja se dogodila u policiji, mora snositi osobno političku odgovornost. “Nije dobro da se to dogodilo i žao mi je da je tek nakon tog događaja došlo do smjena. Neka policija u miru nađe počinitelja pa će se dalje u miru o tome razgovarati”, rekao je.

U vezi s kampom za izbjeglice u Slavonskom Brodu Karamarko je rekao kako ostaje u “hladnom pogonu” i da će se kapaciteti širiti ako bude priljeva migranata. Također je opovrgnuo da je Vlada odustala od reforme školstva. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u Vukovaru će se sastati s članovima vukovarskoga HDZ-a, s kojima će razgovarati o aktualnim pitanjima, a o istim će pitanjima nakon toga u Vinkovcima razgovarati i s članovima vinkovačkoga Gradskog odbora HDZ-a.

You may also like

0 comments