Ministar financija Zdravko Marić kazao je u srijedu kako zna za tužbu banaka arbitražnom sudu u Washingtonu u vezi konverzije kredita, ali da je još rano da se Vlada o tome očituje. Jutarnji list objavio je u srijedu kako su Intesa banka i Unicredit, a vjerojatno i Erste te Raiffeisen banka tužile Hrvatsku Međunarodnom sudu za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu zbog povrede pravne osobnosti i umanjenja dobiti.
Spor je vezan uz Zakon o konverziji kredita u švicarskim francima u eurske, koji je donijela prošla Vlada, a koji je bankama donio trošak od oko osam milijardi kuna. “Znam za tužbu banaka. Još je rano da se Vlada o tome očituje”, odgovorio je ministar Marić na pitanje novinara uoči sjednice Vlade.
Udruga Franak zalaže se za zakonsko rješenje po kojem bi banke korisnicima kredita u švicarskim francima morale vratiti preplaćene kamate, rečeno je u srijedu na okruglom stolu na kojem se govorilo o odlukama vezanim uz promjene kamata u kreditima ugovorenim prije 2010. godine. “Još uvijek nemamo ni jednu pravomoćnu presudu za povrat preplaćenih kamata, a po mojoj procjeni 100 tisuća ljudi u mogućnosti je podnijeti tužbe protiv banaka koje su nezakonito povećavale kamate. To se mora riješiti zakonom, jer su ljudi uplašeni i inertni, a odvjetništvo slabo potkovano”, kazao je glavni koordinator Udruge Franak Goran Aleksić.
Predlaže i da država, također zbog nezakonitog podizanja kamata, prema bankama ide s prekršajnim postupcima. “Na temelju tog nezakonitog postupanja banke mogu biti kažnjene s 80 do 200 tisuća kuna po svakom nezakonitom ponašanju, odnosno ugovoru. Država, dakle, na cesti ima pet do šest milijardi kuna koje ne zna podići”, rekao je Aleksić podsjetivši kako su banke početkom 2014., kako je rekao, samovoljno, jednostrano i nezakonito odredile fiksne dijelove kamata u svim kreditima ugovorenima prije 2010. godine.
Odgovornost za, po njegovim riječima, nezakonite bankarske marže, on pripisuje i zakonodavcu. Očekuje brzu izmjenu Zakona o potrošačkom kreditiranju. “Mi smo ovce za šišanje, a Hrvatska narodna banka to je dopustila”, naglasio je.
Osvrćući se na eventualne posljedice Zakona o konverziji, a budući da su banke, kako pišu mediji, zbog njegova donošenja Hrvatsku tužile arbitražnom sudu u Washingtonu, odvjetnica Udruge Franak Nicole Kwiatkowski kazala je da kao pravnik smatra kako nije dobro zakonom rješavati nešto što je u privatno-pravnoj sferi, dakle probleme iz pojedinačnih ugovora. “No s obzirom da nekog životnog rezultata iz samih presuda i odluka sudova nije bilo, ništa drugo nije preostalo nego da se to riješi zakonom koji je možda malo prebrzo donesen pa je stoga i proizveo neke nezakonitosti”, kazala je Kwiatkowski dodavši kako hrvatski građani ne trebaju biti zabrinuti zbog tužbe banaka arbitražnom sudu, jer se radi o problemu zakonske regulative.
S druge strane, istaknula je kako ćemo svi biti oštećeni ako se banke uspiju naplatiti, jer bi se naplatile iz državnog proračuna. Za saborskog zastupnika Ivana Lovrinovića tužba banaka arbitražnom sudu znači uz ostalo bankarski manjak solidarnosti, a Hrvatsku narodnu banku optužio je da vodi lošu politiku. “Monetarna politika nije uspjela, ona nije aktivna i nije u službi razvoja hrvatskog gospodarstva i izlaska iz recesije”, kazao je Lovrinović dodavši da će sigurno doći do revizije financijskog poslovanja HNB-a. “Logično je da država kontrolira i tu svoju instituciju” zaključio je Lovrinović.
