BALKAN MJESTO SUKOBA RUSKIH I AMERIČKIH INTERESA?

Zapad i Rusija se nadmeću za kontrolu nad prometom prirodnog plina na području Balkana što su  nastojanja drealizacije njihovih geopolitika, ocijenjuje francuski AFP.  

Naime, iako Zapad regiji nudi neke povlastice poglavito u vidu članstva u Europskoj uniji ili zapadnih investicija, Rusija bi igrajući na kartu energetike mogla postati značajniji igrač. U ukupnoj europskoj energetskoj potrošnji, plin sudjeluje sa gotovo jednom četvrtinom, a ruski Gazprom je prošle godine pokriva trećinu europskih potreba a plinom. Ovisnost o plinu će na području Balkana u budućnosti rasti, jer se sukladno europskim politikama sve više gase elektrane na ugljen. Međutim, kako navodi AFP, utjecaj Rusije u energetskom sektoru Balkana trenutno je ograničen zbog izostanka infrastrukture.

Upravo će infrastruktura biti geostrateški alat Zapada i istoka u ovoj regiji u budućnosti. U tijeku je realizacija cijelog niza projekata za promet plinom, a dio njih bi mogao smanjiti utjecaj Rusije na Balkanu. Jedan od njih je Transjadranski plinovod, podržava ga EU, koji bi trebao azerbajdžanski plin dopremiti do Europe preko Turske, Grčke i Albanije. Prve isporuke bi trebale stići negdje 2020. godine.  Planira se izgradnja terminala za takući prirodni plin na otoku Krku koji bi mogao ojačati zdravu konkurenciju zapadnog i ruskog plina. Također, tadi se i na Jadransko jonskom plinovodu koji bi trebao ići kroz Albaniju, preko Crne Gore i BIH do Hrvatske. Rusija, pak, nastoji izgraditi plinovod Turski tok, kojim će ruski plin preko Crnog mora dopremati do Europe.

Osim energetskih strana ulaganja u Hrvatsku u padu

Kako je navedeno u publikaciji FIC-a “Bijela knjiga”, najteži problemi u poslovnoj klimi s kojima se suočava Hrvatska i koji otežavaju dolazak izravnih stranih ulaganja mogu se sažeti u sljedeće kategorije: pravna nesigurnost u smislu promjena u pravnom okruženju, mijenjanje pravila, neodgovarajuća provedba propisa EU; porezne obveze (promjene poreznog zakona, neujednačena rješenja različitih razina poreznih vlasti), parafiskalne naknade (broj dodatnih troškova koji se moraju platiti, bez jasne povezanosti s poslovanjem), javna uprava i pravosuđe – trajanje sudskih postupaka, ponekad potpuno različit tretman na lokalnim razinama od nacionalne, pitanja rada (krut i neodgovarajući zakon o radu) te pristup financijskim sredstvima.

Prema preliminarnim podacima HNB-a, ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio je 427 milijuna eura. U odnosu na isto razdoblje lani, vrijednost izravnih stranih ulaganja niža je za 126 milijuna eura odnosno 22,8 posto. Podsjetimo, nakon značajnog godišnjeg pada izravnih stranih ulaganja u 2015. godini (za gotovo 75 posto) podaci za 2016. godinu u kojoj je ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku iznosio 1,7 milijuna eura ukazali su na izvjestan oporavak. U ovoj godini očekujemo nastavak sličnih kretnja, navode analitičari RBA. Promatrajući statistiku stranih ulaganja prema zemljama, najviše izravnih ulaganja (217 milijuna eura) u prvom ovogodišnjem tromjesečju došlo je iz Austrije. Slijede ulaganja iz Nizozemske u visini 84,9 milijuna eura te Luksemburga (39,2 milijuna eura).

Prema revidiranim podacima, u razdoblju od 1993. godine (otkako je dostupna statistika izravnih stranih ulaganja) do kraja prvog tromjesečja 2017. Hrvatska je zabilježila 31,2 mlrd. eura vrijednosti izravnih stranih ulaganja. Isključujući tzv. kružna ulaganja (koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera tj. u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) taj iznos je niži i iznosi 28,8 mlrd. eura.

Tijekom promatranog kumulativnog razdoblja najveće vrijednosti izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku proizišle su iz sektora financijskog posredovanja (oko 30 posto) te od ulaganja u sektor trgovine na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (9,6 posto) te poslovanje nekretninama (7,2 posto), dok su izostale značajnije investicije u sektoru razmjenjivih dobara.

Prema navodima Udruženja stranih ulagača (FIC) iznimna uloga izravnih stranih ulaganja u rastu i razvoju zemlje domaćina potvrđena je mnogim empirijskim istraživanjima. Sve skupine stečenih FDI poduzeća pokazuju brži rast prihoda i kapitala nego skupina ostalih domaćih tvrtki, a i produktivnost brže raste u takvim poduzećima. FDI poduzeća predstavljaju značajan dio hrvatskog gospodarstva promatrajući bilo kroz kapital, ukupne prihode, izvoz, zaposlenost ili investicije. Kapital FDI poduzeća predstavlja gotovo trećinu ukupnog kapitala u Hrvatskoj, dok je udio izvoza blizu 40 posto.

You may also like

0 comments