Home Geopolitika Xi Jinping zaprijetio protiv narušavanja nacionalnih interesa

Xi Jinping zaprijetio protiv narušavanja nacionalnih interesa

by Energypress.net

[vc_row][vc_column width=”1/3″]Obljetnica korejskog rata[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Sedamdeset godina nakon što su kineske trupe u Korejskom ratu stale na stranu Sjeverne Koreje kako bi se suprotstavile američkoj vojsci, predsjednik Xi Jinping u petak je kazao da Kina nikada neće dozvoliti da se dovede u pitanje njezin suverenitet, njezina sigurnost i razvoj[/vc_column][/vc_row]

Xi se nije direktno referirao na današnji SAD, zemlju s kojom su odnosi pali na najnižu razinu unatrag nekoliko desetljeća zbog više sporova, od trgovine i tehnologije do ljudskih prava i pandemije koronavirusa.

Uz to, uzrok sve većih napetosti i prijepora postaje i Tajvan. “Neka svijet zna da je kineski narod sada organiziran i da se s njim nije igrati”, kazao je Xi u Velikoj dvorani naroda citirajući Mao Zedonga, utemeljitelja Narodne Republike Kine.

Unilateralizam, protekcionizam i zastrašivanje neće uspjeti, rekao je Xi u govoru povodom obljetnice razmještanja kineskih trupa na Korejskom poluotoku kako bi pomogli Sjevernoj Koreji u borbi protiv UN-ovih trupa predvođenih SAD-om i južnokorejskih trupa u ratu koji je trajao od 1950. do 1953.

Xi je također pozvao na hitnu modernizaciju oružanih snaga jer “bez jake vojske nema snažne domovine.” Posljednjih mjeseci rastu napetosti zbog Tajvana koji od SAD-a kupuje vojnu opremu. Washington je ovaj tjedan odobrio prodaju naoružanja u vrijednosti od 1,8 milijardi dolara, razljutivši time Kinu.

Kina, koja Tajvan smatra tek tvrdoglavom i ćudljivom pokrajinom, sve više pritišće tu otočnu zemlju da prihvati suverenost Pekinga te kineski borbeni zrakoplovi sve češće prelijeću središnju liniju u Tajvanskom tjesnacu, neslužbenu tampon zonu.

Sjeverna Koreja napala je 1950. Južnu Koreju kojoj su u pomoć priskočile snage UN-a predvođene uglavnom američkim vojnicima. U listopadu 1950. kineske trupe prešle su rijeku Yalu na granici sa Sjevernom Korejom, dok je Sovjetski Savez pružao zračnu potporu.

Kina je na bojišnicu uputila preko dva milijuna vojnika.  Naizmjenične ofenzive jednih i drugih snaga do 1952. godine nisu dale prevagu ni jednoj zaraćenoj strani. Sukob je završio 1953. godine potpisivanjem primirja u Panmunjonu. Uspostavljena je demilitarizirana zona kao granica Sjeverne i Južne Koreje.

Xi je u svom govoru kazao da su “nakon teških bitaka kineske i korejske trupe, naoružane do zuba, porazile svoje protivnike i tako razbile mit o američkoj nepobjedivosti i prisilile osvajače da 27. srpnja 1953. potpišu primirje”.

Related Posts