Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u utorak je istaknuo da novca za kredite u Hrvatskoj ima više nego ikada te da su kamatne stope povijesno niske, ali i da postoje ograničenja za rast kredita a to su prije svega visoka zaduženosti poduzeća i nedostatak kolaterala za mala i srednja poduzeća.
Po zaduženosti poduzeća, koja doseže 100 posto BDP-a, drugi smo u srednjoj i istočnoj Europi, kazao je Vujčić odgovarajući na pitanja novinara u stanci konferencije “Krediti i gospodarski rast” u organizaciju Hrvatske udruge banaka (HUB) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). “Da bi se omogućio rast kredita potrebno je adresirati ta pitanja. Nedostatak kapitala se može adresirati kroz veće učešće private equity fondova u poduzećima, a nedostatak kolaterala kroz osnivanje jamstvenih shema koje bi garantirale dio gubitaka koji se pojavljuju kod kredita malim i srednjim poduzećima”, rekao je Vujčić. Dodao je da su stope bankrota na te kredite oko 30 posto.
Isto tako, dodaje, kolateral koji postoji teško je unovčiv. “Dakle, ne samo da se on teško dobiva, već ga je i teško prodati. To su zapreke bržem rastu kredita”, ustvrdio je Vujčić. Napomenuo je i da analize pokazuju da u fazi gospodarskog oporavka rast BDP-a prethodi rastu kredita. “U fazi booma, koji smo imali do 2008., imali smo i boom kredita, koji vuče BDP prema gore ali obično u neodrživom smjeru, kao što smo i ustanovili. Zaduženost toliko poraste da imate krizu. U fazi oporavka, pak, prvo ide rast BDP-a, a njega slijedi oporavak, odnosno rast kredita”, kazao je.
Guverner je ustvrdio da sada u Hrvatskoj bilježimo beskreditni rast. “Rast kredita ukupnom sektoru poduzeća je pozitivan, ali vrlo blag”, rekao je Vujčić.
Za kreditnu sposobnost građana, pak, najvažnija je situacija na tržištu rada. “Kod toga je apsolutno dominantni faktor kretanje zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Ukoliko je visoka stopa nezaposlenosti i niska zaposlenosti, kreditna sposobnost građana je manja. Ukoliko su građani zabrinuti situacijom na tržištu rada, tj. time hoće li sutra imati posao, neće biti spremni uzimati kredite. Ukoliko se ta perspektiva promijeni, onda se mijenja i njihova spremnost za uzimanje kredita”, pojasnio je Vujčić.
Ponovio je i da su za gospodarski rast nužne strukturne reforme. “Da bi se potencijalne stope rasta vratile na 3 i više posto, potrebne su strukturne reforme na poboljšavanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva”, rekao je Vujčić.
Većinski vlasnik i predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi smatra kako problem uopće nije u nedostupnosti kredita s obzirom na ponudu kapitala i povijesno niske kamatne stope. “Problem je u neobrazovanoj strukturi menadžmenta i lošoj strukturi poduzetništva u Hrvatskoj. Fali nam timova, fali nam kvalitetnih projekata, fali nam hrabrosti. Danas nije fer prebaciti loptu na banke. Kapitala ima dovoljno i nikad novac nije bio jeftiniji. Postavlja se pitanje zbog čega nema dovoljno kvalitetnih poslovnih planova”, kazao je Tedeschi odgovarajući na pitanja novinara u pauzi konferencije.
Smatra da je to prije svega zbog toga što nedostaju timovi koji će takve ambiciozne i kredibilne poslovne planove i ostvariti. “Moramo krenuti od obrazovanja, od odgovornosti elita. Sa svoje strane, prije svega bih ukazao na odgovornost elita u poduzetničkom sektoru, a ne bih prebacivao lopticu na neki drugi sektor, u neko drugo dvorište”, rekao je čelnik Atlantic Grupe.
Na upit nije li pritom riječ o kukavičluku koji dolazi iz neznanja, Tedeschi kaže kako ne bi govorio samo o kukavičluku već prije svega o konformizmu jednog dijela poslovne elite, koji je zadovoljan dosadašnjim rezultatima i ne gleda dovoljno naprijed, koji održava postojeće stanje, što je u principu stagnacija odnosno put prema dolje. “Govorimo često puta o prevelikom egoizmu jednog dijela poslovnih lidera koji smatraju da je puno bolje biti vlasnik 100 posto jednog puno manjeg poslovnog carstva nego, recimo, 20 posto nekog puno većeg sustava. Svjedoci smo da se kupuju iste vrste kapaciteta i iste vrste tehnologija u Hrvatskoj i koriste se s 20-30 posto na godišnjoj razini. Što je poslovna glupost i poslovno samoubojstvo. Zato jer nema dovoljno razgovora, jer se puno više inzistira na vlasništvu a puno manje o smislenom korištenju takvih kapaciteta”, kaže Tedeschi.
Poručuje kako je potreban dijalog i rušenje bilo kakvih tabu tema. “Bez spajanja, bez udruživanja, bez hrabrosti izlaska na nova tržišta, u nove proizvode, bez inovacija, bez izlaska iz konforne zone nema napretka i razvoja. A onda će to povući i kreditiranje, jer za svaku novu poslovnu aktivnost potrebno je osigurati i financijsko zaleđe”, istaknuo je.
Čelnik Atlantic Grupe napominje i kako vrlo otvoreno proziva i provocira jer smatra da u Hrvatskoj potencijala ima, ali i da do pomaka neće doći samo jednim aktom, zakonom ili jednom konferencijom. “Ja sam umjereni optimist. Smatram da u Hrvatskoj postoje potencijali, postoje dobre poduzetničke priče”, rekao je Tedeschi, napominjući kako su nedavno i na dodjeli nagrade Ernst&Young (EY) Poduzetnik godine predstavljeno osam izvanrednih poduzetničkih priča.
“U Hrvatskoj potencijala ima, ali bez promjene načina razmišljanja, bez dodatne odvažnosti, bez inovacije, a inovacija nužno ne mora biti novi recept ili proizvod, već može biti promjena poslovnog modela, nema napretka i nema razvoja”, ponovio je Tedeschi.
Na upit očekuje li od Vlade “infuziju optimizma” u prvoj godini njena mandata i na koji način, Tedeschi je istaknuo kako, prije svega, od svake vlade očekuje jasna pravila igre i da se uhvate u koštac s kvalitetom upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu. Tedeschi pritom ponavlja da očekuje jasna pravila igre, zakone koje svi moraju poštovati, predvidivost te očekuje da se država, koja je najveći poduzetnik, u tome ponaša odgovorno, kao što to traži i očekuje i od privatnog sektora.
“Mislim za sada da je Vlada vrlo spora. Ona je posljedica vrlo zahtjevnog ili kompliciranog političkog dogovora. Mislim da je danas još uvijek prerano davati bilo kakve druge komentare. Vidjeli smo vrlo malo novih zakonskih rješenja. Vidimo vrlo dinamičnu političku raspravu o čitavom nizu točaka, prije svega kadrovskih rješenja. Za mene kao poslovnog čovjeka to je vrlo sporo. Ali, s druge strane, ja sam realist, razumijem zbog čega je takva sporost – ona je stvar složenog političkog dogovora”, zaključio je Tedeschi.
“Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek vlada visoka zaduženost gospodarskog sektora i morali bi učiniti sve da tu zaduženost počnemo ublažavati na neki način, a to je očito dodavanjem alternativnih načina financiranja, dakle kvazi kapitalom od strane HBOR-a, odnosno mezanin financiranjem subordiniranog duga. I to bi, u kombinaciji s novim kapitalom i equity-em i dobro strukturiranim kreditima, mogao biti dobar odgovor na sadašnju krizu”, izjavio je predsjednik HUB-a Zdenko Adrović.
Na upit novinara koliki bi mogao biti jaz između gospodarskog rasta i početka rasta kredita, Adrović je ocijenio da taj jaz ne bi trebao biti dulji od 6 mjeseci. Osvrnuvši se na konverziju CFH kredita, Adrović je istaknuo da je taj proces završen. “To u ovome trenutku praktički postaje pravni odnos između vlasnika banaka i Vlade Republike Hrvatske”, izjavio je Adrović, kazavši da će se vidjeti u budućnosti kako će se on razvijati. On ne misli da bi trebalo doći do dodatnog oporezivanja banaka, jer će one odigrati pozitivnu ulogu u razvoju hrvatskog gospodarstva. “Porez na aktivu banaka tu nema mjesta”, ustvrdio je.
