Vujčić: U bankovnu ćemo uniju ući tek kad se ona dovrši

Bankovna unija neophodan je dio stvaranja euro područja, ali Hrvatskoj je u ovome trenutku najbolje čekati da se ona potpuno dovrši, rekao je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić tijekom konferencije “Bankovna unija: ostvarenja i izazovi”.

“Stav HNB-a je da Bankovnu uniju treba dovršiti, ali da je za Hrvatsku u ovom trenutku najbolja opcija čekanja dok se ne dovrše sva tri stupa: zajednički nadzor, zajednički fond za sanaciju banaka, ali i zajedničko osiguranje depozita. Kada se to dovrši, tek bi u tom bi trenutku hrvatski nacionalni interes bio ulazak u Bankovnu uniju”, rekao je Vujčić.

Bankovnu uniju pokrenula je Europska komisija nakon izbijanja globalne financijske krize, kroz niz inicijativa s ciljem smanjenja rizika za financijsku stabilnost i međusobno osiguranje od rizika između zemalja članica. Time se, uz ostalo, nastoji ojačati institucionalni okvir eurozone i otpornost banaka na financijske krize i to ne samo u euro području nego i širem području Europske unije. Uspostavom unije otklonila bi se potreba korištenja sredstava poreznih obveznika za spašavanje posrnulih banaka.

Bankovna unija, kazao je Vujčić, utemeljena je na tri glavna stupa: jedinstvenom nadzoru banaka pod okriljem Europske središnje banke, jedinstvenom sanacijskom mehanizmu te europskom sustavu osiguranja depozita. Ona je, nastavlja guverner, trenutno u fazi konstrukcije – oformljen je zajednički nadzor bankovnih institucija, postoji tek djelomično dovršen drugi stup odnosno fond iz kojega bi se, dođe li do propasti banaka, one sanirale, no ne postoji ništa konkretno u smislu zajedničkog osiguranja depozita, što je i dalje ostavljeno nacionalnim razinama.

Dodao je da je Hrvatska dužna uvesti euro čim za to ispuni uvjete i da će joj to donijeti više koristi nego troškova. O rokovima uvođenja zajedničke europske valute nije govorio, kazavši tek da ju je bolje uvesti ranije nego kasnije. Nakon uvođenja eura ulazak u Bankovnu uniju bio bi prirodan slijed, naveo je.

Vujčić se osvrnuo i na plan reformi koji je predstavio premijer Orešković, rekavši da reforme treba i provesti. “Za Hrvatsku je bitno da se shvati da se reforme neophodno moraju provesti i da moraju biti iznad bilo kakvih političkih interesa”, zaključio je Vujčić ne željevši komentirati pitanje je li reforme moguće provesti uz ovakva politička prepucavanja na hrvatskoj političkoj sceni.

Voditelj predstavništva EK-a u Hrvatskoj Branko Baričević istaknuo je kako je potrebno razvijati konkretne mehanizme za snažniju usklađenost ekonomskih politika EU te pripremiti sljedeće korake za bolje ekonomsko upravljanje euro područjem.

“Pet stupova na kojima počiva ekonomska i monetarna unija zemalja EU su ekonomska unija, financijska odnosno bankarska unija, fiskalna unija, jačanje demokratske odgovornosti, legitimnosti i institucija te socijalna dimenzija europske monetarne i ekonomske unije kao dio pravičnije EU”, istaknuo je Baričević.

Glavni ekonomski analitičar EK Philipp Rother detaljnije je govorio o tri jedinstvena pravila Bankovne unije. Jedinstveni nadzorni mehanizam znači da je Europska središnja banka glavno nadzorno tijelo za oko 150 najvećih i najznačajnijih bankarskih grupa dok ostale banke u država članicama koje sudjeluju u nadzornom mehanizmu nadziru nacionalna nadzorna tijela.

Jedinstveni sanacijski mehanizam, nadalje, čini jedinstveni sanacijski fond i odnosi se na sve banke u Bankovnoj uniji s tim da sve banke toj uniji uplaćuju doprinose za taj fond. Europski sustav osiguranja depozita, na kraju, odnosi se na dodatno osiguranje depozita građana u vrijednosti do 100 tisuća eura po računu i banci, a što bi, po Rotheru, dovelo do jačeg osiguranja za sve deponente iz sektora stanovništva u Bankovnoj uniji.

You may also like