Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u srijedu da će HNB i u sljedećoj godini nastaviti s ekspanzivnom monetarnom politikom, upozorivši pritom da Hrvatska mora postati strukturno učinkovitija i konkurentnija te da bi trebala raditi na jačanju otpornosti na promjenu financijskih uvjeta u svijetu.

“HNB će i u 2017. nastaviti s ekspanzivnom monetarnom politikom, s ekspanzivnom politikom podržavanja visoke likvidnosti monetarnog sustava, odnosno strukturnim repo operacijama, redovitim operacijama, smanjivanjem regulatornih zahtjeva te po potrebi deviznim intervencijama, kako bi sprječavali prije svega aprecijcijske pritiske prema kuni”, rekao je Vujčić na savjetovanju u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji.

Dodao je da takva politika pogoduje poboljšanju domaćih uvjeta financiranja i podupire oporavak domaće kreditne aktivnosti, uz ograničene rizike radi oporavka BDP-a, suficita na tekućem računu i situacije na međunarodnom tržištu.

Vujčić je istaknuo da je to ono što u datim okolnostima HNB može napraviti i na što može utjecati, ali je ukazao i da u srednjem roku postoje rizici, kazavši da ovakva situacija niskih kamatnih stopa otvara i neke srednjoročne rizike za financijsku stabilnost u Europi i na domaćem tržištu. Poručio je da je neizvjesno do kada će situacija na međunarodnom tržištu omogućavati takav stupanj ekspanzivnosti montarane poltike, tj. da bi bilo pogrešno oslanjati se na ovakav stupanj ekspanzivnosti monetarne poltike kao temelj srednjoročnog rasta.

“Moramo biti spremni da se monetarne politike i uvjeti mogu promijeniti, što ne očekujem u 2017. , ali ako se ova situacija i u Hrvatskoj i u inozemstvu ne iskoristi za smanjivanje osjetljivosti korporativnog sektora, države i kućanstava, mogli bismo se opet naći u problemima ako cijena imovine onih koji izgledaju rizičnije naglo padnu, a prinosi na tu imovinu bitno porastu”, upozorio je guverner.

“Nemojmo se zavaravati da ne postoji inflacija”, nastavio je guvrener HNB-a, dodavši da kada se tiska novac cijene rastu, ali ovoga puta ne rastu cijene kruha i mlijeka nego cijene obveznica i dionica te da je upitno mogu li one nastaviti rasti ili ostati na ovim razinama.

Vujčić je pojasnio da se visoka razina monetarne ekspanzivnosti u svijetu ne prelijeva kao nekada u plaće, “pa plaće porastu, pa porastu cijene, pa idemo u inflaciju, odnosno hiperinflaciju, itd.”

“U ovom trenutku, zbog globalne konkurencije, tiskanje novca dovodi do toga da plaće ostaju pritisnute, jer se ne mogu povećati zbog konkurencije, ali novac mora negdje otići i onda ide u cijenu imovine, financijske imovine, pa razmislimo o tome imamo li u ovom trenutku opet mjehure tih cijena i što se može dogoditi kao puknu, i gdje mi u Hrvatskoj u korporativnom sektoru u tom trenutku moramo biti da ne budemo snažno pogođeni s time”, naglasio je.

Vujčić je napomenuo da su oni koji se još nisu snašli, i koji nisu shvatili što se događa, oni čija je buduća vrijednost mirovine i vrijednost životnog osiguranja pala već sada, te da ono za što su mislili da će sutra dobiti kao mirovinu ili osiguranje, više nije ta vrijednost.

“Uz ovakvo dugo razdoblje takvih kamatnih stopa, nemoguće je da je to to, a kad oni shvate što se događa i oni će promijeniti ponašanje, što će imati reperkusije na financijski sustav”, upozorio je Vujčić. Naglasio je da zbog toga “poruka za Hrvatsku ostaje da moramo postati strukturno efikasniji i konkurentniji, moramo učiniti reforme koje će povećati konkuretnost i učiniti nas još otpornijima na promjenu uvjeta na financijskim tržištima. Ako ne iskoristimo ovo vrijeme da to napravimo, mogli bi se neugodno iznenaditi u srednjem roku”.

Vujčić je tijekom svog izlaganja, među ostalim, naveo da HNB vodi ekspanzivniju monetranu politiku nego Europska središnja banka.

Naveo je da je domaća ekspanziva monetarna politika u 2016. dodatno osnažena strukturnim repo operacijama, da su do sada održane 3 aukcije, a ukupno je plasirano gotovo milijardu kuna, da je to dovelo do povećanja kunskih kredita, a potom i do pada kamatnih stopa. Kod banaka sudionica zaustavljen je pad kreditiranja kroz snažan porast kunskog kreditiranja, a kamatne stope po kreditima su u kontinuiranom padu, na povijesnim minimumima.

Kunsko kreditiranje je u rastu do te mjere da je u ovom trenutku oko 40 posto kredita u kunama. Rast kredita bilježi se kod sve više djelatnosti, osim kod građevinarstva, koje se još razdužuje, ustvrdio je.

Vujčić je rekao da za sada Hrvatska nema značajniju deeuroizaciju, da su banke pojačale čišćenje bilanci kroz otpise i prodaje plasmana, kojih je u 2016. prodano u visini od 2,2 posto BDP-a ili oko 2 milijarde eura te da se slično očekuje i u sljedećoj godini. Očekuje se i da će banke uskoro smanjiti loše plasmane na ispod 10 posto.