[vc_row][vc_column width=”1/3″]U četvrtak se održava važan sastanak čelnih ljudi Europske centralne banke, koji bi mogao imati dalekosežne posljedice za sve one koji imaju kredite uz promjenjivu kamatnu stopu, ali i za one koji štede u američkom dolaru, švicarskom franku i ostalim valutama koje nisu vezane za euro. [/vc_column][vc_column width=”2/3″] Tečaj eura u odnosu na dolar također bi mogao burno reagirati. U trenutku pisanja analize na platformama Admiral Marketsa jedan euro vrijedi 1,1744 američka dolara, što je približno 2,5% ispod najviše razine dosegnute u posljednih nekoliko mjeseci.
Na sastanku će biti odlučeno kako završiti program ubrizgavanja enormnih količina novca u europski financijski sustav, koji ECB provodi zadnjih nekoliko godina.
[/vc_column][/vc_row]
Novostvoreni novac je korišten za kupovinu državnih obveznica, na temelju čega im je cijena rasla, a kada cijene obveznica rastu, kamatne stope padaju. Upravo to je i bio cilj. Naime, pri niskim kamatnim stopama, pojedinci i kompanije su spremniji na zaduživanje te ulaganje posuđenog novca u nekretnine, širenje poslovanja i slično, što je dobro za gospodarski rast.
Sad se već sa sigurnošću može reći da je plan ECB-a uspio. BDP svih europskih gospodarstava zadnjih godina počeo je rasti, a stopa nezaposlenosti postepeno pada, što znači da je Europa definitivno izašla iz financijske krize koja je počela još davne 2008.
No, rekordno niske kamatne stope mogu imati i negativne posljedice, kao što je visoka inflacija, koja nije poželjna. Tijekom ove godine je došlo do rasta stope inflacije na cijelom kontinentu, stoga su u više navrata visokopozicionirani djelatnici ECB-a najavili da je došlo vrijeme za početak zatezanja monetarne politike. Predsjednik Vijeća guvernera Banke je u zadnjem obraćanju javnosti najavio da će ovog četvrtka iznijeti plan za smanjivanje iznosa koji se ubrizgava u sustav, a koji trenutno iznosi 60 milijardi eura mjesečno.
Na temelju same najave završetka QE programa, kamatne stope su već blago porasle, a kada QE program u potpunosti bude završen, Europska centralna banka će početi dizati referentne kamatne stope, pri čemu će i sve komercijalne banke automatski dizati kamatne stope svojim klijentima.
Analitičari Admiral Marketsa smatraju da će zbog početka zatezanja monetarne politike, euro jačati u odnosu na većinu najtrgovanijih svjetskih valuta. Naime, kako bude rastao prinos na štednju i držanje kapitala u europskim obveznicama, tako će rasti interes za prebacivanje kapitala iz drugih valuta u euro, pri čemu je jačanje eura vrlo izgledno. U roku nekoliko godina, euro bi u odnosu na američki dolar i švicarski franak mogao ojačati možda čak i više od 10%. S obzirom na politiku HNB-a, tečaj eura u odnosu na hrvatsku kunu će i dalje ostati na približno istoj razini.
Kratkoročno, u četvrtak, za vrijeme konferencije za medije, vrlo vjerojatno će doći do naglog pomaka tečaja glavnih valutih parova, a smjer kretanja će ovisiti o detaljima plana kojeg će predstaviti Mario Draghi. Ukoliko najavi relativno brzi završetak QE programa, euro bi odmah mogao početi jačati, a ukoliko dođe do produžetka trajanja programa od npr. 6 ili 9 mjeseci, euro bi mogao privremeno oslabiti. Odluka o visini kamatnih stopa bit će objavljena u četvrtak (26.10.) u 13:45 sati, a konferencija za medije će početi u 14:30 sati.
[quote_box name=””]
Rezultati hrvatskih banaka
Hrvatska poštanska banka (HPB) zabilježila je u prvih devet mjeseci ove godine neto gubitak od 1,3 milijuna kuna, što je ponajviše posljedica povećanih rezervacija zbog izloženosti banke prema Agrokoru, pokazuje poslovno izvješće HPB-a, objavljeno u utorak.
Zagrebačka banka ostvarila je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci dobit nakon oporezivanja od 509 milijuna kuna, što je za 55 posto manje nego u istom razdoblju lani, kada je iznosila 1,14 milijardi kuna.[/quote_box]
