Vodik bi mogao biti ključan element energetske tranzicije

Konferencija
Broj sudionika na konferenciji pod nazivom ‘Vodik u energetskoj tranziciji’ vjerojatno je najbolji pokazatelj sve većeg zanimanja za vodik i vodikovu energetiku i u Hrvatskoj (a možda čak i činjenica da su u kratkom razdoblju u Hrvatskoj osnovane čak dvije stručne udruge koje se time bave).

No, vodik je jedan od ključnih čimbenika energetske tranzicije, a njegov je potencijal danas prepoznat u energetici, industriji i prometu, kako je to istanula Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Energetska tranzicija pri tome nije nešto što se tek očekuje da stigne, već nešto što već odavno traje i što je ujedno prilika za sve građane da osiguraju bolje životne uvjete. Uostalom, napomenuo je dr. sc. Julije Domac, dipl. ing., direktor Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske i savjetnik predsjednika Republike za energetiku i klimu, ona mora biti izvan svake politike i ona je ujedno pitanje jednakosti i pravednosti.

Kada je pak riječ o vodiku i obnovljivim izvorima kao važnim dijelovima energetske tranzicije, ali i važnim alatima za rješavanje problema klimatskih promjena, treba reći da je Odbor za okoliš Europskog parlamenta nedavno je podignuo ciljeve za ublažavanje klimatskih promjena i to tako da se emisije trebaju smanjiti za 60%.

Kako je i Hrvatska itekako svjesna važnosti suočavanja s klimatskim promjenama, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu pokrenut je projekt ‘Osiguranje električne energije u slučaju klimatskih promjena i prirodnih katastrofa’. Cilj tog projekta je, kako je predstavila njegova voditeljica, doc. dr. sc. Ankica Kovač, razviti jezgru mobilnih i stacionarnih ’emergency’ izvora energije temeljenih na Sunčevoj energiji i vodiku.

Time će se u kriznim situacijama uzrokovanima prije svega klimatskim promjenama osigurati opskrba energijom najprije kritične infrastrukture i objekata (zdravstva, vodoopskrbe, komunikacija, vojske, policije). Jezgru takvog energetskog mikrosustava čini elektrolizator na Sunčevu ili energiju vjetra, spremnik vodika i svežanj gorivnih članaka, a takav će se pilot-sustav od 2 kW uskoro izgraditi na FSB-u.

Zanimljivo, ali nedugo nakon što je taj ambiciozni projekt odobren, Hrvatsku su pogodile dvije prirodne katastrofe: pandemija koronavirusa i potres u Zagrebu i okolici. U svakom slučaju, vodik predstavlja veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo. Kao prvo, uvođenje vodika u širu primjenu značit će nužno osuvremenjavanje postojećih energetskih sustava. Kao drugo, Hrvatska već sada proizvodi značajne količine vodika (doduše, ‘sivog’, a ne ‘zelenog’, iz obnovljivih izvora).

U skladu s time, kako je napomenuo Stjepan Nikolić, dipl. ing, direktor Rafinerija i marketinga INA-e, cilj tvrtke je do 2025. godine stvoriti lanac koji čine proizvodnja (uglavnom ‘zelenog’) vodika u Rijeci i Sisku, njegov transport na odgovarajući način i korištenje (izgradnja punionica, stvaranje flote vozila na vodik, za početak za vlastite potrebe). Uz to, INA je već sada partner Gradu Zagrebu na projektu uvođenja vodika kao energenta u javni gradski prijevoz u Zagrebu, piše Energetika-net

You may also like

0 comments