Vođa španjolskih socijalista morao otići jer je želio suradnju sa separatistima

Vođa španjolskih socijalista Pedro Sanchez izguran je s mjesta predsjednika Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE) jer je s tom najvećom oporbenom strankom u zemlji ušao u pregovore o stvaranju velike lijeve koalicije s Podemosom, Ujedinjenom ljevicom i regionalnim separatističkim strankama što je prema mišljenju njegovih protivnika unutar PSOE-a moglo dovesti do razbijanja teritorijalne cjelovitosti Španjolske.

Sanchez, 44-godišnji ekonomist, odstupio je u subotu navečer s mjesta predsjednika PSOE-a nakon što su na sastanku izvršnog stranačkog odbora u Madridu 133 člana glasovala protiv njegovog prijedloga o organiziranju stranačkih izbora idući mjesec te novog sastanka odbora, dok ga je podržalo njih 107.

Većina visokopozicioniranih članova stranke time mu je poručila da ga više nema namjeru slijediti. Slabi rezultati na regionalnim izborima u sjevernim pokrajinama Galiciji i Baskiji, gdje je prije devet dana PSOE izgubio jedanaest zastupnika, bili su okidač za njegovu eliminaciju.

No pravi razlog pobune unutar stranke bio je početak pregovora o osnivanju lijeve koalicije koja je mogla dovesti do referenduma o nezavisnosti sjeveroistočne pokrajine Katalonije, a možda i Baskije, tvrde neki Sanchezovi protivnici.

“Potvrdile su se sumnje – Sanchez je imao tajni plan za stvaranje pakta s pobornicima nezavisnosti koji žele teritorijalno razbiti Španjolsku”, priopćila je podružnica PSOE-a iz pokrajine Castille-La Manche, u središnjoj Španjolskoj. U srijedu je 17 članova na nacionalnoj razini, odnosno njih polovica, istupila iz izvršnog odbora stranke.

PSOE je na parlamentarnim izborima u prosincu, a zatim i na ponovljenima u lipnju zabilježio najslabiji rezultat u povijesti. Narodna stranka desnog centra, na vlasti od 2011., pobijedila je oba puta no nije uspjela dobiti dovoljno zastupnika za samostalno sastavaljanje vlade.

Narodna stranka ima 137 zastupnika a treba joj njih 176 u parlamentu s 350 mjesta. PSOE ima 85 zastupnika, Podemos i Ujedinjena ljevica zajedno 71 a stranka centra Građani 40.

Višemjesečni pregovori o stvaranju koalicija nisu doveli do rezultata te bi Španjolci u prosincu mogli na treće izbore. Vođa Podemosa, Pablo Iglesias, mjesecima je nudio Sanchezu stvaranje velike lijeve koalicije u kojoj bi Sanchez bio predsjednik vlade a Iglesias potpredsjednik. No s obzirom na nedovoljan broj zastupnika u koaliciji bi morale biti i regionalne stranke poput Republikanske ljevice Katalonije koja traži referendum o nezavisnosti.

Podemos i Ujedinjena ljevica podržavaju izjašnjavanje Katalonaca i Baska na referendumu iako je to u suprotnosti s aktualnim ustavom Španjolske. Sanchez je, međutim, odbijao ući u savez sa strankama koje traže nezavisnost. Istovremeno je vladajuća konzervativna Narodna stranka bezuspješno pokušavala pridobiti PSOE i Građane u stvaranju velike nacionalne koalicije kojoj je jedan od ciljeva teritorijalna cjelovitost zemlje.

PSOE, između ponude Podemosa i Narodne stranke, nije se odlučio niti za jednu opciju a vrijeme prema novim izborima u prosincu curilo je sve brže. Sanchez je zatim najavio potrebu stvaranja “alternativne vlade Narodnoj stranci”, odnosno formiranje lijeve vlade.

No PSOE, u strahu da bi takav potencijalni savez mogao dovesti do referenduma, odlučio je maknuti Sancheza te će se sasvim izgledno suzdržati od glasovanja o vladi Narodne stranke.

Time će konzervativcima omogućiti stvaranje manjinske nestabilne vlade te spriječiti izlazak na treće izbore jer procjenjuje slabe vlastite izglede za preokret. Popularnost PSOE-a pada posljednjiih mjeseci a Narodne stranke raste. Izbori u Galiciji i Baskiji bili su svojevrsni test.

Eliminacija Sancheza, međutim, mogla bi imati puno dublje posljedice, poručio je Podemos razočaran ovakvim ishodom. Pablo Echenique, treća osoba Podemosa po rangu, napomenuo je u ponedjeljak kako bi PSOE mogao osjetiti posljedice u pokrajinama Aragonu i Valenciji gdje vlada zahvaljujući podršci Podemosa.

Predsjednike tih dviju pokrajina Podemos optužuje za sudjelovanje u izbacivanju Sancheza, a Echenique kaže da će obojica izgubiti podršku ukoliko ne budu glasovali protiv vlade Narodne stranke kada dođe do glasovanja u parlamentu.

Destabilizacija pokrajinskih vlada mogla bi uslijediti i u drugim dijelovima zemlje. U glavnom gradu Madridu na vlasti je koalicija Sada Madrid, predvođena Podemosom, ali uz podršku PSOE-a.

Članovi PSOE-a koji su svrgnuli Sancheza napominju da sudržavanje od glasovanja nije podrška Narodnoj stranci. Španjolska se blago oporavlja od višegodišnje krize no stopa nezaposlenosti i dalje je druga po visini u EU-u nakon Grčke.

Podemos vjeruje da bi u budućnosti moglo doći do grčkog političkog scenarija ukoliko PSOE dopusti ostanak na vlasti Narodnoj stranci, odnosno da lijevi birači okrenu leđa lijevom centru te nastave prelaziti njima kao što su prelazili u Grčkoj Sirizi te ju na kraju i doveli na vlast. PSOE smatra, pak, da mu treba predah uoči nekog budućeg pokušaja preuzimanja vlasti jer je sada dodatno uzdrman uoči eventualnih izbora u prosincu.

Iako su ankete u lipnju najavljivale mogućnost da Podemos i Ujedinjena ljevica zajedno prestignu PSOE te postanu prva snaga na lijevom spektru to se nije dogodilo. No na prošlotjednim izborima u Galiciji, i koalicija s Podemosom i PSOE dobili su po 14 zastupnika čime je PSOE prvi put izgubio dominaciju na ljevici.

Stranke lijevog i desnog centra PSOE i Narodna stranka upravljaju Španjolskom posljednja četiri desetljeća. Iz ogorčenja zbog visoke nezaposlenosti i korupcije nastala je 2014. godine stranka Podemos dok se iste godine iz Katalonije proširila stranka Građani na nacionalnu razinu.

PSOE je tada izabrao Pedra Sancheza za predsjednika stranke kako bi zamijenio 21 godinu starijeg Alfreda Pereza Rubalcabu i stranci dao novo, mlađe i ugodnije lice. No stranka koju je Podemos kritizirao zbog elitizma nije osjetnije privukla lijeve birače niti je zaustavila dominaciju Narodne stranke.

Istovremeno je u Kataloniji uzletio zahtjev za nezavisnošću te je u rujnu 2014. organiziran neslužbeni referendum o nezavisnosti. U ponedjeljak je državno odvjetništvo zatražilo 10-godišnju kaznu o zabrani obanašanja javnih funkcija za tadašnjeg predsjednika Artura Masa zbog organiziranja tog izjašnjavanja. On je napomenuo da bi to ponovno učinio dok je njegov nasljednik Carles Puigdemont, aktualni predsjednik Katalonije, najavio pravi referendum za rujan 2017.

U Baskiji je prošlu nedjelju na izborima opet pobijedila umjerena Baskijska nacionalna stranka (PNV) koja podržava tamošnji referendum ali uz eventualni dogovor s Madridom. No tri stranke koje podržavaju referendum – PNV, lijevi EH Bildu i Podemos – sada imaju 57 od 75 mjesta u baskijskom parlamentu dok su ranije imale 48.

Ovakav razvoj događaja probudio je oprez kod vladajuće Narodne stranke i PSOE-a koji se pozivaju na ustav donesen 1978. kada je uvedena demokracija u zemlju i koji omogućuje referendume jedino na razini čitave Španjolske.

You may also like

0 comments