Ruski predsjednik Vladimir Putin još je jednom pokazao da mu je strategija jedna od najjačih strana. Odobrenje gornjeg doma ruskog parlamenta za raspoređivanje vojske u inozemstvu, koje je u srijedu jednoglasno prihvaćeno u tom najvišem ruskom zakonodavnom tijelu, zapravo se ne odnosi samo na Siriju. Rusija time sebe stavlja na kartu zemalja bez kojih se u budućnosti svjetske krize neće moći rješavati, a s time se slaže i prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, dekan Sveučilišta VERN.
Rusija je u posljednjih mjesec dana intezivirala svoje diplomatske aktivnosti, kao i svoju vojnu prisutnost u Siriji, a kulminacija toga mogla se vidjeti u govoru Vladimira Putina na Generalnoj skupštini UN-a i bilateralnim sastankom s američkim predsjednikom Barckom Obamom, nakon pune dvije godine. ‘Rusi već počeli zračne napade na ISIS u Siriji’ Profesor Cvrtila odobrenje iz gornjeg doma ruskog parlamenta ne vidi kao stvar isključivo vezanu za stanje u Siriji. Rusija je u Siriji već odavno pristuna, podsjeća. “Mislim da se to poklapa s onim što se događa u posljednjih mjesec dana”, rekao je i dodao da je njegov govor zapravo zatekao SAD, prenosi Dnevnik.hr.
Nas je ipak zanimalo, je li to nedvosmisleno znači odobrenje za vojnu akciju u Siriji. “Ne nužno. Oni već jesu tamo kao instruktori i savjetnici. To ne bi značajno doprinijelo uspjesima sirijske vojske. To nije samo zbog Sirije, već zbog strategije bližeg susjedstva u kojem Rusija želi zaštititi svoje interese”, ističe Cvrtila. Naš sugovornik napominje i stratešku važnost Moldove te naglašava da se to odnosi i na istok Ukrajine i druga područja na kojima već postoji ruski utjecaj. Što se tiče pokretanja vojne akcije U Siriji bez blagoslova Vijeća sigurnosti UN-a, Cvrtila smatra da to Putin ipak ne bi učinio. “Vjerojatno ne. On time zapravo sabotira SAD i aludira na jednostranu akciju SAD-a”, kaže. Svaka buduća vojna intervencija u Siriji ili akcija protiv Islamske države, kaže Cvrtila, nakon ovakvih poteza Rusije, diktira da se i Rusiju mora uključiti kao bitnog partnera i uz odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a. “Putin je zapravo sebi stvorio dobru stratešku poziciju u posljednjih mjesec dana, što je kulminiralo njegovim govorom na Generalnoj skuštini UN-a”, kaže na kraju Cvrtila. Drugim riječima, kaže Cvrtila, Putin je odaslao poruku da je Rusija sila, bez koje se više ne može i koja se više ne može ignorirati na međunarodnoj sceni i rješavanju svjetskih kriza, pogotovo onih koje ulaze direktno u sferu ruskih interesa, poput Ukrajine, spomenute Moldove i Sirije. Što se samog Bašara al-Asada tiče, Cvrtila ističe kako je on Putinov čovjek, a time predstavlja i interes Rusije kojeg treba na neki način zaštititi.
Umjesto položaja ekstremističke Islamske države ruski su bombarderi u srijedu u Siriji ciljali prozapadne pobunjenike i njih osam ranili, rekao je njihov zapovjednik, a zabrinutost su izrazili Washington i Pariz koji rješenje sukoba u Siriji vide bez predsjednika Bashara al-Assada, a Rusija u njemu vidi saveznika. Bojnik Jamil al-Saleh, prebjeg iz sirijske vojske u Slobodnu sirijsku vojsku, oporbenu formaciju koja ratuje protiv režima sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, rekao je da su njegovi ljudi pretrpjeli ruski napad u sjevernoj pokrajini Hama. “U Hami nema Islamske države i ona je potpuno pod nadzorom Slobodne sirijske vojske”, rekao je al-Saleh.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je izvelo zračne napade na položaje IS-a pošto je u srijedu ruski parlment jednoglasno odobrio intervenciju u Siriji. Moskva je sat vremena prije akcije obavijestila Washington da će izvesti napad u okviru prvog velikog ruskog vojnog angažmana u regiji otkako se 1991. raspao Sovjetski Savez. Međunarodna koalicija predvođena SAD-om godinu dana bombardira IS u Siriji i Iraku, no ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je u sjedištu UN-a predložio mnogo širu međunarodnu koaliciju protiv IS-a i najavio da bi se Rusija mogla pridružiti, ali je isključio kopnenu intervenciju.
Zabrinutost zbog prve ruske akcije izrazili su američki dužnosnici te Francuska. Zamjenik američkog ministra obrane Robert Work ne vjeruje “da je to bila pogreška” već vjeruje “da je to agresivna akcija Rusije upravo sada prije razgovora naših vojnih dužnosnika”. Putin i njegov američki kolega Barack Obama suglasili su se u ponedjeljak da će njihovi vojni dužnosnici razgovarati o načinu razrješenja sukoba u Siriji. Američki državni tajnik izrazio je “veliko zabrinutost” i ponovio da IS ne može biti poražen “sve dok je Assad predsjednik Sirije”.
Francuski ministar obrane Jean-Yves Le Drian smara “čudnim” što ruski zračni udari nisu pogodili IS, a visoki neimenovani dužnosnik rekao je: “Nisu ciljali Daesh (što je arapski naziv za Islamsku državu) već oporbene skupine, a što potvrđuje da su (napadi) više podrška Basharovu režimu nego borbi protiv Daesha”.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je Moskva spremna “otvoriti komunikacijske kanale” s koalicijom koju vodi SAD. Rusija je pozvala 15-člano Vijeće sigurnosti UN-a da odobri međunarodnu vojnu intervenciju protiv IS-a. Nacrt ruske rezolucije, u koji je agencija Reuters imala uvid, pozdravlja napore država u borbi protiv IS-a, al Qaede, Fronte Al-Nusra i drugih skupina u regiji i poziva države “da koordiniraju svoje aktivnosti s pristankom država i teritorija na kojima se te aktivnosti odvijaju”.
U slučaju Sirije to znači koordinirati vojne aktivnosti s vladom predsjednika Assada. Amerikom predvođena koalicija počela je zračne napade na IS prije godinu dana, ali za to nije zatražila dozvolu. Članice te koalicije kažu da djeluju u samoobrani na zahtjev susjednog Iraka. Rusija navodi da je Sirija zatražila njezinu vojnu pomoć.
