Banke majke domaćih vodećih banaka, prema našim informacijama, poslat će pismo ministru financija Borisu Lalovcu kako bi upozorile da konačno rješenje vezano za kredite u švicarskim francima mora biti ravnopravno prema korisnicima kredita u drugim valutama. Za komentar cijelog slučaja švicarskog franka zamolili smo uglednog ekonomskog analitičara Željka Lovrinčevića.
“U ovim je trenucima javni dug prešao 90 posto BDP-a uz tendenciju ubrzavanja. BDP je u prvih šest mjeseci narastao milijardu i pol kuna, a javni dug je narastao 20 milijardi kuna. Dakle, četrnaest puta više. Pune su naslovnice jednog indikatora, a nema govora o drugome. Rješenje koje se donosi mora biti ustavno održivo što znači da svi dužnici moraju biti u istom položaju. Problem je što se radi o izrazito nesocijalnu i loše usmjerenu mjeru za koju su imali osam mjeseci da pripreme kriterije, no nisu napravili ništa”, rekao je Lovrinčević.
“Ministarstvo financija i HNB su trebali pripremiti takve kriterije kojima će razdvojiti socijalne slučajeve od onih kojima je to bila čista špekulacija. Nitko ne izlazi sa strukturom kredita u javnost. Zato što u toj skupini ima ljudi koji su izuzetno bogati i stoje u zavjetrini očekujući zaraditi na potrebitima. Uz dvije milijarde objektivno potrebitih eura, guraju se još 4.5 milijardi onih koji špekuliraju.Posao ministarstva i HNB bio je to napraviti, no oni nisu bili zainteresirani to riješiti, a sada to pokušavaju riješiti u predizbornoj kampanji. Međutim, više od 50 posto toga čine bogati ljudi, poput estradnih zvijezda, glavnih urednika i ostalih koji sami sebi daju subvencije, a uzimaju onima kojima najviše treba, poreznim obveznicima. Uzet će im se oko 4250 kn po poreznom obvezniku.”, kaže Lovrinčević.
“Najglasniji su oni koji financiraju nekoliko socijalnih slučajeva iz raznih ad hoc udruga, a koji time investiraju u vlastite subvencije. Vlada i HNB (koji je tehnički izvršilac radova) trebali su razdvojiti te skupine. Naravno, oporba tu nije ništa nevina, jer se boji osuditi ovu manipulaciju kako ne bi izgubila izbore. No, to će se sve vratiti kao bumerang jer to znači davanje 4 i pol milijarde kuna onima kojima to treba”, govori Lovrinčević.
“To će utjecati i na kreditni rejting Hrvatske zato što većina troška neće doći kroz izravni trošak nego kroz neizravni trošak, kroz rast premije rizika, povećanje javnog duga, a u konačnici i kamata na zaduženja, kako države, tako i građana. Dva i pol puta će neizravni trošak biti veći od izravnog, zbog indolencije Vlade od osam mjeseci, past će na leđa gospodarstva”, zaključuje Lovrinčević
