Vlada produljuje moratorij na regrese ministrima, u Saboru ustvrdili kako sve stranke imaju uredno knjigovodstvo

Zagreb – Vlada Republike Hrvatske održala je danas telefonsku sjednicu s koje je u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, s Konačnim prijedlogom zakona, te Prijedlog zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, s Konačnim prijedlogom zakona.U Saboru je predstavljeno izvješće o radu državne revizije u prošloj godini. Ured je obavio 319 revizija, i to o radu ministarstava, političkih stranaka, lokalnih jedinica za 2013. godinu. Sve parlamentarne stranke po nalazu revizije imaju uredne knjige.

Prvim se prijedlogom zakona do 31. prosinca 2015. produljuje primjena uskrate isplate postotnog uvećanja koeficijenata složenosti poslova, odnosno uvećanja plaća za 4, 8 i 10% nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža za 2015. godinu, koja su za zaposlene u državnim i javnim službama ugovorena kolektivnim ugovorima i drugim sporazumima, kojima je Vlada Republike Hrvatske potpisnica i stranka.

Uskratom isplate ovih uvećanja koeficijenta složenosti poslova, odnosno plaća zaposlenima u državnim i javnim službama u 2015. godini, ostvarit će se odgovarajući dio potrebnih ušteda u državnom proračunu, što je obveza Republike Hrvatske proizišla u okviru Europskog semestra i Programa konvergencije o provedbi mjera ekonomske politike u svrhu korekcije prekomjernog proračunskog manjka, objašnjava se u Vladinu priopćenju. Ušteda se po ovoj osnovi u području troškova proračuna za zaposlene u javnim službama procjenjuje na oko 300 milijuna kuna u 2015. godini, navode.

Drugim se prijedlogom zaposlenima u javnim službama uskraćuje isplata godišnje nagrade za božićne blagdane (božićnice) i regresa za korištenje godišnjeg odmora za 2015. godinu. Zbog zadržavanja fiskalne održivosti sustava javnih službi i činjenice da se odgovarajuće uštede po osnovi pojedinih materijalnih prava ne mogu ostvariti u dogovoru sa sindikatima, s obzirom na to da je nužna suglasnost svih sindikata s izmjenama i dopunama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama kako bi tako prihvaćene izmjene i dopune kolektivnog ugovora stupile na snagu, zaposlenima u javnim službama nužno je u 2015. godini uskratiti isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane (božićnice) i regresa za korištenje godišnjeg odmora. Uskratom isplate ovih materijalnih prava uštedjet će se oko 350 milijuna kuna, a materijalna prava zaposlenih u javnim službama izjednačit će se s pravima zaposlenih u državnim službama, koji temeljem dogovora sindikata i Vlade Republike Hrvatske iz 2013. godine ne ostvaruju pravo na regres i božićnicu do 2016. godine, navodi se u priopćenju Vlade.

U Saboru, izvješće Državne revizije. Izvješće je kvalitetno i sveobuhvatno s međunarodnim standardima rada Ureda, kažu zastupnici, no ono što ih brine jest pad broja bezuvjetnih mišljenja za ministarstva. Naime, za 2013. godinu samo dva ministarstva dobila su bezuvjetno mišljenje, a godinu dana ranije njih čak 14. Dok nezavisni saborski zastupnik Slavko Linić za sve krivi Vladu i njezina nerealna planiranja, HDZ-ovac Goran Marić ide i korak dalje i tvrdi da se nalazi državne revizije ignoriraju. Da smo, primjerice, u Sloveniji, čak četiri ministra dala bi ostavku – kaže Marić. “Kako možemo preći preko činjenice da smo sa 14 bezuvjetnih mišljenja ministarstava u godinu dana došli na dva?”, pita Marić.

Marić ocjenjuje kako nalaz državne revizije za 2013. zahtijeva izvanrednu sjednicu Vlade, koja je, tvrdi, tri godine tolerirala da jedan ministar uzima akontaciju za putovanja na koja nije išao, da bi “posuđeno” na kraju vraćao u ratama. “Nalaz za 2013. zahtijeva izvanrednu sjednicu Vlade, jer piše da jedan ministar uzima akontaciju za službena putovanja i ne otputuje, a i dalje duguje ministarstvu. Kada se to otkrije u reviziji, onda mu se skida šest mjeseci s plaće, a za službena putovanja kad otputuje nema računa uopće o učinjenim troškovima. Jednokratno uzme iz državnog proračuna i ne vraća dok ga se ne uhvati. Kad ga se uhvati vraća u ratama bez kamata. Sjajno”, poručio je Marić u raspravi o izvješću o radu Državnog ureda za reviziju u 2014.

S Marićem je suglasan i laburist Dragutin Lesar, kojega smeta što je Vlada na nalaze revizije – po kojima su bezuvjetno pozitivno mišljenje dobila samo dva ministarstva, rada i mirovinskog sustava te regionalnog razvoja i europskih fondova – odgovorila samo kratkom preporukom Saboru da podrži izvješće. “Mogli su se očitovati i zašto ministri podižu putne naloge i akontacije, a ne putuju i ne vraćaju novac. To da su im dali na rate na šest mjeseci, valjda čovjek nema dosta veliku plaća pa mu pomažu. Socijalno osjetljivo, valjda”, rekao je Lesar.

Nezavisni Branko Vukšić smatra da bi takvog ministra trebalo smijeniti. “Ma kako je moguće da ministar koji diže dnevnice ne putuje i ne vraća dnevnice? Istoga trenutka premijer treba reći ‘van iz Vlade, ti narušavaš ugled i dignitet Vlade koja predstavlja državu'”, kazao je Vukšić, koji smatra da bi se o manipulaciji putnim troškovima trebao pozabaviti DORH. O kojem je ministru riječ zastupnici nisu rekli, no u nalazu državne revizije stoji da je u Ministarstvu kulture tijekom 2013. sa službene kartice podizana gotovina, što nije evidentirano u okviru blagajničkog poslovanja, nego na računu ostalih nespomenutih rashoda, bez specifikacije troškova. “Opisani način korištenja poslovnih kreditnih kartica utvrđen je i obavljenom revizijom za 2012. Dio podignute gotovine je tijekom 2013. vraćen u državni proračun obustavama iz plaće, a dio gotovine koji nije vraćen koncem 2013. je ostao evidentiran na računu ostalih nespomenutih rashoda poslovanja”, stoji u nalazu revizije.

Navodi se kako su krajem 2013. evidentirana potraživanja od zaposlenih u iznosu od 152.024 kune, koja se najvećim dijelom odnose na isplaćene predujmove za službena putovanja u zemlji i inozemstvu, te kako je utvrđeno da u pojedinim slučajevima do kraja godine “nisu vraćeni više isplaćeni predujmovi u odnosu na obračunate troškove službenog putovanja”. Oporba se pita čemu uopće raspravljamo o nalazu državne revizije kada se apsolutno ništa ne događa: utvrde se, kažu, nepravilnosti – a potom za to apsolutno nitko ne snosi odgovornost. Glavni državni revizor Ivan Klešić pad broja bezuvjetnih mišljenja za ministarstva objašnjava činjenicom da je Državni ured za reviziju donio odluku da ona ministarstva koja su imala dvije godine zaredom bezuvjetno mišljenje ne obrađuju, nego su se koncentrirali na ona koja su imala dvije godine uvjetno mišljenje.

Revizija je donijela 12 bezuvjetnih, 15 uvjetnih i dva nepovoljna mišljenja.

0 comments