Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila Smjernice politike državnih potpora za razdoblje od 2017. do 2019. godine, čije je glavno obilježje obveza smanjivanja sektorskih potpora, koje su i dalje prevladavajuće u Hrvatskoj, odnosno povećavanja tzv. horizontalnih potpora.
Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da se smjernicama trebaju voditi davatelji državnih potpora pri planiranju i donošenju novih prijedloga dodjele državnih potpora. Potom Ministarstvo financija, u skladu sa zakonom, daje mišljenje o usklađenosti sa smjernicama. To se, dodao je, ne odnosi na jedinice lokalne uprave i samouprave, jer one imaju svoje proračune. „Smjernicama se navode opći i posebni ciljevi dodjele državnih potpora čijim ostvarenjem davatelj treba težiti, a kao najpoželjnije ističu se potpore horizontalne prirode, i to, kako je u skladu s praksom Europske unije, potpore za istraživanje i razvoj, inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje i zapošljavanje“, istaknuo je Marić.
Naglasio je i kako, prema Smjernicama, davatelji potpora trebaju osobito pažljivo postupati pri dodjeli onih potpora “koje po svojoj prirodi imaju negativniji učinak na tržišno natjecanje, a to su prije svega sektorske potpore“.
Njihov iznos i učestalost dodjele u ovom razdoblju do 2019. treba smanjiti na najmanju moguću mjeru, rekao je Marić te iznosio podatak kako su u EU 2014. godine sektorske državne potpore, činile tek oko 8 posto dodijeljenih državnih potpora industriji i uslugama (bez sektora željeznica), dok su u Hrvatskoj u istom razdoblju bile na razini od čak 72 posto.
Kao i Zakon o državnim potporama, i ove se smjernice odnose samo na državne potpore industriji i uslugama, a ne i poljoprivredi i ribarstvu. U saborsku je proceduru sa sjednice Vlade upućen i prijedloga zakona o potvrđivanju Sporazuma o suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica s jedne strane, te Švicarske Konfederacije s druge strane, u borbi protiv prijevara i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje štete njihovim financijskim interesima
Osnovno pitanje koje se uređuje ovim zakonskim prijedlogom, pojasnio je ministar financija, odnosi se na borbu protiv prijevara i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje štete financijskim interesima ugovornih strana. Sporazum predviđa i jačanje administrativne pomoći u tim područjima te pružanje uzajamne pravne pomoći koja obuhvaća traganje i privremeno oduzimanje, osobito u slučajevima krijumčarenja te utaje u području neizravnog oporezivanja, posebno carina i trošarina.
Marić je kazao i da je riječ o sporazumu koji je potpisan još u listopadu 2004. godine, no još nije stupio na snagu jer sve potpisnice još nisu provele unutarnje pravne postupke. No, temeljem danih izjava država, potpisnice obvezuje na primjernu od travnja 2009. godine.
Za stambeno zbrinjavanje branitelja 50 stanova
Ministri su usvojili i odluke temeljem kojim Vlada prenosi ukupno 50 stanova s kojima su do sada upravljala ministarstva obrane I državne imovine na upravljanje Ministarstvu hrvatskih branitelja, a za stambeno zbrinjavanje ratnih vojnih invalida i stradalnika iz Domovinskog rata.
Ministarstvo hrvatskih branitelja, sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, na Listi prvenstva za stambeno zbrinjavanje ima oko 12 tisuća zahtjeva, od kojih je oko tri tisuće zahtjeva za stambeno zbrinjavanje dodjelom stana.
Caritasu Križevačke eparhije Vlada je, pak, odobrila jednkratnu pomoć, a potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić pojasnila je kako se radi o 3,7 milijuna kuna vrijednim prehrambenim proizvodima iz Robnih rezervi. Pomoć se dodjeljuje u povodu Uskrsa, a Caritas Križevačke eparhije preraspodijelit će se ostalim karitativnim i vjerskim udrugama, kazala je Dalić.
