[vc_row][vc_column width=”1/3″]Sjednica Vlade [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Vlada je u srijedu povećala kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku 2019. godinu, povećavši za dvije tisuće radnika kvotu za turizam i ugostiteljstvo te za tisuću radnika za građevinarstvo.[/vc_column][/vc_row]
Umjesto dosad utvrđene ukupne godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2019. od 65.100 stranih radnika, utvrđena je nova kvota od 68.100 radnika. Za ugostiteljstvo i turizam kvota se povećava za dvije tisuće radnika i to s 10.611 na 12.611, s mogućnošću angažmana još tisuću radnika, a za građevinarstvo se kvota povećava za tisuću radnika, sa 17.800 na 18.800 i eventualno još tisuću.
Dodatne kvote od po tisuću radnika mogu se koristiti pod uvjetom da u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nema raspoloživih radnika traženih zanimanjima. Utvrđena je i godišnja kvota dozvola za sezonski rad, koja iznosi 8.340 dozvola (do sada 6.540), od čega za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu 6.800, a u poljoprivredi i šumarstvu 1.540 dozvola.
Premijer Andrej Plenković ocijenio je kako se radi o logičnoj odluci, nakon što je Vlada učinila sve da angažira domaće radnike i nezaposlene građane te nezaposlenima omogući povratak na tržište rada. “Ovo je trenutak u kojemu za svakoga onoga tko želi raditi ima posla, ali zato mora imati adekvatnu plaću, ali s obzirom na potrebe turističkoga sektora i raskorak koji postoji u raspoloživim radnim mjestima i onima koji se javljaju na natječaje, ovo je način da sezona bude uspješna”, rekao je Plenković.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić rekao je da Vlada želi angažirati domaće radnike i da su kvote “posljednja linija obrane”. Podsjetio je da su pripreme za turističku sezonu počele još prošle godine te je 20 tisuća radnika spojeno s poslodavcima i osiguran im je posao u sezoni, a određena je i kvota od više od 65 tisuće radnika iz stranih zemalja.
Prošli tjedan Vlada je, kako je rekao, pozvala poslodavce da zaposle domaću radnu snagu, jer ima 1.600 ljudi u priobalnim županijama koji su raspoloživi i žele raditi u turizmu. Poslodavci su se, dodao je, odazvali te je u nekoliko dana zaposleno više od 600 ljudi.
Spomenuo je i da je kvota od 65.000 dozvola utvrđena krajem prošle, a za ovu godinu, gotovo 100 posto viša nego na prethodnu godinu te da današnjom odlukom izlazi u susret potrebama na tržištu rada, posebice u turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu.
Ministar turizma gari Cappelli rekao je da je Vlada novim kvotama stabilizirala turističke potrebe za radom te da Vlada uz kratkoročne, razmišlja i o dugoročnim mjerama rješavanja tog problema. Dugoročno, kroz centre kompetentnosti i druge mjere riješit će se pitanje kvalitetnog zapošljavanja, reklao je Cappelli.
Ustvrdio je da će u turizmu kvalitetne radne snage faliti i ubuduće te da će do kraja mandata Vlada “riješiti to pitanje”. Na problem nedostatka radnika ovih dana su u upozorile Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hrvatska udruga turizma (HUT) te su od Vlade zatraže da se hitno donese odluka o povećanju kvota za uvoz radnika, tvrdeći da je zbog nedostatka radnika ugrožena turistička sezona. Iz HUP-a i HUT-a su pritom upozorili da je uoči početka glavne turističke sezone situacija s radnom snage kritična te je ugroženo otvaranje pojedinih turističkih kapaciteta kao i restorana i kafića.
Koordinacija ugostitelja Hrvatske apelirala na Vladu da se suoči s ozbiljnošću situacije te da hitno donese odluku o dodatnih 5000 kvota u sektoru turizma i ugostiteljstva, a zahtjevima za rješavanje problema nedostatka radnika u sezoni su se pridružili i Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i Udruženje putničkih agencija HGK. Na nedostatak radnika upozoravaju i iz Hrvatske gospodarske komore, čiji je predsjednik Luka Burilović najavio kako će novi zakon o strancima ukinuti kvote i dozvoliti tvrtkama da zapošljavaju koliko god radnika trebaju.
Oporba traži dugoročno rješenje
Oporbene stranke u Saboru ocijenile su u srijedu da novo odobravanje kvote uvoza radne snage predstavlja vatrogasnu mjeru umjesto da Vlada donese sistemsko, dugoročno rješenje. SDP-ov Branko Grčić upozorio je da je u Hrvatskoj u zadnjih desetak godina oko 500 tisuća ljudi izašlo iz radnog kontingenta aktivnih stanovnika, što prirodnim odljevom, što zbog činjenice da su mnogi potražili sreću izvan Hrvatske.
“Sada smo u situaciji u kojoj jesmo i ni tih 67 tisuća stranih radnika nije bilo dovoljno i jednostavno treba otvoriti pipu i dopustiti da se uveze dodatni kontingent radne snage. Je li dobar ovaj model to u ovom trenutku nitko ne zna, pa ni Vlada. To govori da nam treba sistemsko, dugoročno rješenje i na Vladi je da takvo rješenje ponudi jer je očigledno da se demografski problemi u Hrvatskoj dugoročno neće riješiti preko noći“, smatra Grčić.
Po njemu, dugoročno rješenje bi bila dodatna liberalizacija, da se ne mučimo više s kvotama jer je kvotni sustav očigledno prevladan i ne može egzaktno utvrditi potrebe koje Hrvatska ima. Uz dodatnu liberalizaciju treba utvrditi vrlo jasna imigracijska pravila, što se posebno odnosi prema trećim zemljama, dodaje. “Činjenica da je više od sto tisuća ljudi na Zavodu za zapošljavanje govori o obrazovnom problemu Hrvatske. Ponuda radne snage u smislu kvalifikacije nije sukladna onome što se na tržištu rada traži, a za to postoje mjere poput cjeloživotnog obrazovanja, prekvalifikacije, dokvalifikacije i prilagodbe onome što tržište u traži“, predlaže Grčić.
Vidi i opasnost u tome što 70 posto poslodavaca radnu snagu odmah traži izvan granica jer to ide za tim da se radnike nađe u zemljama gdje je rad puno jeftiniji nego u Hrvatskoj i da se na taj način izvrši pritisak na smanjenje plaća u Hrvatskoj, o čemu Vlada mora voditi računa kako se to ne bi dogodilo. “Vladi su na raspolaganju instrumenti kojima i dalje treba ići proaktivno u smislu povećanja plaća da bi se ponajprije zadržalo naše ljude, jer u Hrvatskoj i dalje imamo vrlo nisku stopu zaposlenosti mladih ljudi, onih koji izlaze iz sustava obrazovanja, i tu je opasnost da upravo taj najproduktivniji i najperspektivniji dio radne snage napusti Hrvatsku”, rekao je Grčić.
Drži da treba potaknuti rast plaća, za što SDP već godinu dana nudi rješenja koja su se sada, kada je kriza na vrhuncu, počela hvatati u javnosti pa i Vlada razmišlja da bi mogla ići u pravcu daljnjeg poreznog i drugih rasterećenja plaća.
Mostov Nikola Grmoja smatra da su stvari vrlo jednostavne, ali za njih nema hrabrosti. “Treba prvo država rezati javnu potrošnju, smanjiti troškove države, broj zaposlenih u javnoj upravi, smanjiti broj gradova i općina, ukinuti županije, onda s tim novcem rasteretiti poduzetnike, smanjiti poreznu presiju, omogućiti im da povećaju plaće, da ljudi imaju pristojne plaće za život”, rekao je Grmoja.
Tržište je dvosmjerno, dodao je, s jedne strane moraju i poslodavci ponuditi bolje uvjete, ali to će moći tek kad država napravi ove korake, i onda zaposliti sve ove ljude koji su na burzi za pristojne plaće u Hrvatskoj. A ako nema radne snage, onda se ide u povećanje kvota.
Razlog zbog kojega poslodavci odmah traže radnike u inozemstvu vidi u tome što ljudi u Hrvatskoj za plaće koje se nude ne žele raditi, a jedan dio možda uopće ne želi raditi, ali misli da se plaće mogu povećati ako se naprave preduvjeti o kojima je govorio, ali za njih nema dovoljno hrabrosti. “Jedina politička opcija koja je nastojala provesti reformu javne uprave je Most, ali vidjeli smo kako je to sve završilo, oni na to nisu spremni“, dodao je.
Grmoja je mišljenja da je odluka o kvotama donesena u lipnju jer su vjerojatno ljudi koji rade u turizmu bili pritisnuti, nisu imali dovoljno radne snage pa se išlo u ovom smjeru, ali to nije dugoročna politika. HSU-ov Silvano Hrelja također misli da je riječ o vatrogasnoj mjeri, jer s analizom onoga što imamo od upotrebljive radne snage na zavodima za zapošljavanje i onoga što treba našem gospodarstvu ne treba se baviti u šestom mjesecu nego je to cjelogodišnji problem. Ako treba obučavati ili prekvalificirati radnike, onda s time treba početi u studenom ili prosincu, a ne u lipnju za srpanj.
Na pitanje bi li bilo bolje da se angažira umirovljenike umjesto stranaca, Hrelja kaže da je ministar Pavić, da je htio malo slušati, mogao napraviti puno bolje izmjene zakona o mirovinskom osiguranju kod rada umirovljenika. Ocijenio je da su u ovakvom sustavu umirovljenici totalno demotivirani da prihvate bilo kakav posao.
