Vlada i Sabor obilježili Holokaust, još četiri Hrvata među Pravednicima

“Zapamtite i ne zaboravite” – poručio je u srijedu premijer Tihomir Orešković iz Hrvatskog sabora koji je obilježio Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta te istaknuo da je to dan sjećanja na neizmjernu ljudsku patnju, prvenstveno židovskog naroda.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, sjećanje je na neizmjernu ljudsku patnju, prvenstveno židovskog naroda, ali i svih koji nisu pripadali totalitarnom arijevskom načinu razmišljanja, rekao je premijer. Taj Dan obilježava se 27. siječnja, na dan kad je sovjetska Crvena armija oslobodila zatočenike najvećeg nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau. “U logorima nisu ubijani ljudi, nego brojevi, zašto što su ljudi iz mržnje bili svedeni na brojeve”, podsjetio je Orešković.

Pozvao je da se, uvijek, kad se sjetimo holokausta, zapitamo kako je uopće bilo moguće da netko smisli takav patološki način mišljenja i djelovanja. “Lako je danas reći, ne ponovilo se, treba napraviti sve da se nešto takvo ne može ponoviti”, kaže premijer i kao neke od instrumenata za sprječavanje povratka takvog načina razmišljanja i djelovanja naveo je demokraciju, ljudska prava, međusobno praštanje, dijalog i toleranciju.  Orešković upozorava da i danas postoje skupine koje prakticiraju takav način razmišljanja i djelovanja, te da se svijet mora ujedniti protiv svih koji na bilo koji način “osporavajući holokaust, otvaraju vrata novim holokaustima”. “Hrvatska mora biti dio tog svijeta i sudjelovati u toj borbi, ne samo zbog lošeg povijesnog iskustva i zločina koje su počinili pojedini pripadnici hrvatskog naroda, već zbog naše budućnosti u kojoj više nikada ne smije biti mjesta za takve zločine i zločince”, poručio je premijer.

“Tko se ne prisjeća svoje prošlosti osuđen je na to da ju ponavlja”, istaknuo je predsjednik Sabora akademik Željko Reiner. Reiner ističe da su ustaše, iako je hrvatski narod, najvećim dijelom bio protiv ustaškog režima, ubijale Židove, ali i Srbe, Rome, pa i mnoge Hrvate, a i Hrvate protivnike ustaškog režima poput HSS-ovaca Vladka Mačeka i Mihovila Pavleka Miškine bili su zatočeni u logorima.

Predsjednik Sabora podsjeća na neizbrisiv trag koji su Židovi ostavili u Hrvatskoj. “Hrvatska danas ne bi bila ono što jest da nije bilo njezinih židovskih građana koji su Hrvatsku smatrali svojom domovinom”, rekao je Rainer, spominjući da je jedan od osnivača Radio Zagreba bio židovski advokat i novinar Ivo Stern,da je zgradu Hrvatskog državnog arhiva projektirao Židov Rudolf Lubinsky … Podsjetio je da su nacistički i fašistički režimi opustošili Europu materijalno, ali i u duhovnom i intelektualnom pogledu, da su ti režimi bili su neoprostivi udar na europski identitet i poraz čovječanstva. No, dodao je, želja za slobodom jača je od totalitarnih režima, što pokazuju propast nacifašizma kao i komunizma.  “Ali da se više nikada nesreće totalitarnih i rasističkih ideologija ne bi ponovile, da bi Europa rasla i razvijala se u miru, u slobodi, moramo uvijek u živom sjećanju držati strahote holokausta, a prema svim žrtvama nacizma i fašizma – ne samo Židovima, već i Romima, Srbima, Hrvatima i ostalima – izražavati duboko poštovanje i suosjećanje”, poručio je Reiner.

Moralna je obveza svakog pojedinca, naglasio je, da stane u obranu tolerancije i prava na različitost, a protiv svakog totalitarizma, protiv rasističke, političke, vjerske i spolne isključivosti.  Isto tako, istaknuo je, moralna je obveza hrvatske države da se oduži hrvatskim Židovima ubrzanjem povrata oduzete imovine te da im pomogne u izgradnji sinagoga gdje smatraju da postoji potreba.  “Današnjim prisjećanjem na strahote holokausta ali i na sve dobro, sve lijepo i hvalevrijedno što su Židovi podarili čovječanstvu i posebice Hrvatskoj želio sam im izraziti poštovanje i zahvalnost u želji da nastavimo u miru, slobodi i uzajamnom razumijevanju zajedno obogaćivati društvo u kojem živimo i u kojem naša djeca i unuci odrastaju”, poručio je Reiner.

Izraelska veleposlanica u Hrvatskoj Zina Kalay Kleitman u srijedu je, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, u ime memorijalnog centra Yad Vashem u Jeruzalemu uručila medalje Pravednici među narodima potomcima obitelji Amalije, Emericha i Blaženke Glojnarić te Jurja Pavleka koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata spasili život 13-godišnjem židovskom dječaku.

Obitelj Glojnarić iz Mača i Juraj Pavlek iz Borkovca skrivali su i spasili Paula Schreinera, čija je obitelj bila vlasnik ciglane u Bedekovčini, i koji je u Drugom svjetskom ratu izgubio 20 članova obitelji. Zbog toga što su ga skrivali, novinara Emericha Glojnarića, u to vrijeme istaknutog HSS-ovca i prijatelja Paulova oca, i njegovu sestru Blaženku ubile su ustaške vlasti, a nakon što se majka Amalija sklonila u Zagrebu brigu oko Paula preuzeo je Juraj Pavlek.

Izraelska država im je u svibnju posthumno dodijelila priznanje Pravednici među narodima koje je Kleitman danas svečano uručila njihovim potomcima u palači Dverce u nazočnosti predstavnika židovske zajednice, predsjednika Sabora Željka Rainera, gradonačelnika Milana Bandića, ministra obrazovanja Predraga Šustara, rektora Zagrebačkog sveučilišta Damira Borasa i oskarovca Branka Lustiga. “Ovo je važan dan za nas, mene osobno, Yad Vashem i Izrael”, kazala je veleposlanica Kleitman uručujući priznanja i medalje Albertu Glojnariću, unuku Amalije Glojnarić, i Draženu Pavleku, unuku Jurja Pavleka.

Usprkos riziku po vlastite živote, istaknula je veleposlanica, ti su ljudi pokazali nevjerojatnu ljudskost i pomogli židovskom dječaku, a mi kažemo da onaj “tko spasi jednu dušu, spasi cijeli svijet”. “Ovo mi je drugi put od kada sam u Hrvatskoj da u ime Yad Vashema uručujem to priznanje i mogu reći da je čovječnost još uvijek živa”, kazala je Kleitman i izrazila nadu da “nećemo više svjedočiti tragičnim događajima tako velikih razmjera poput holokausta”.

Predsjednik Sabora je kazao da je ovo “trenutak koji nas istovremeno ispunjava tugom i radošću” jer pokazuje da se ono što se događalo nekad, još uvijek događa u nekim dijelovima svijeta, ali tu je i spoznaja da ima ljudi koji i u “okruženju zla imaju snage pomoći drugima” i ti su se ljudi “urezali u srca židovskog naroda i cijelog čovječanstva”. “Podsjećanje na užase holokausta je strašno, vidjeli smo što se događalo i u našem Domovinskom ratu, ali ima ljudi koji su pomagali bližnjima bez obzira na religiju ili naciju”, kazao je Reiner i istaknuo da je važno znati da “dobro, prije ili kasnije, uvijek pobjeđuje”. “Važno je prepoznati ljude koji su u mraku predstavljali svijetlo, a to su Pravednici među narodima”, poručio je predsjednik hrvatskog parlamenta.

Gradonačelnik Bandić je kazao da su članovi obitelji Glojnarić i Pavlek, netom uvršteni u Pravednike među narodima, bili vođeni “najiskrenijim ljudskim vrednotama” jer su po cijenu vlastitog života nesebično pomagali drugima. Također je izrazio divljenje prema “ustrajnosti židovskog naroda u borbi za svoj opstanak”. Primajući priznanje Albert Glojnarić je kazao da je ponosan na obitelj kojoj pripada i da se nada da će to biti putokaz za mlade generacije. Dražen Pavlek se zahvalio Schreineru na objavljivanju knjige “Spašeni iz Zagreba” i Yad Vashemu.

Paul Schreiner doputovao je u Zagreb na svečano uručivanje priznanja i u vrlo emotivnom stanju kratko izjavio da mu je drago što je ovo doživio. “To mogu zato jer sam živ, jer su me spasili moji Glojnarići i Jurek”, kazao je Schreiner. Na popisu Pravednika među narodima u Yad Vashemu sada je 113 Hrvata. Yad Vashem je kao muzej holokausta (Shoa na hebrejskom) utemeljen 1953. godine u spomen žrtvama i svim onima koji su, riskirajući svoje živote, odlučili pomagati Židovima i spasiti ih od genocida. Oni su u Yad Vashemu dobili svoj prostor,­ Vrt pravednika među narodima, a njihova imena su uklesana u zidove vrta.

Yad Vashem je podignut na zapadnom obronku gore Herzl, na Brdu sjećanja, i nakon Zida plača je najposjećenije turističko mjesto u Izraelu. Ime je preuzeto iz knjige proroka Izaije koji kaže da će “u kući svojoj i među zidovima svojim podići spomenik i ime, bolje nego sinovima i kćerima i svakom od njih dati im vječno ime koje se neće zatrti”. U Yad Vashemu je svoje mjesto našao i Oscar Branka Lustiga, koji je osobno u srpnju prošle godine poklonio u trajno vlasništvo Memorijalnom muzeju holokausta, ocijenivši da je Yad Vashem “dobro počivalište za Oscara”. Lustig je osvojio producentskog Oscara 1993. za film “Schindlerova lista”, a današnja zagrebačka svečanost popraćena je glazbom upravo iz tog filma.

Čovječanstvo mora učiniti sve što je u njegovoj moći da iskorijeni zlo koje ljude tjera na onakva djela kakva su se dogodila na ovom mjestu, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu u bivšem nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitzu. “Ovdje se prisjećamo zla koje se ovdje dogodilo, teških zločina, svih ljudi koji su ovdje ubijeni, mučeni, izgladnjivani, ali i svih žrtava holokausta”, rekla je predsjednica hrvatskim novinarima po završetku svečanosti obilježavanja 71. godišnjice oslobođenja Auschwitza.

Dan oslobođenja najvećeg nacističkog logora smrti ujedno je i Međunarodni dan sjećanja na holokaust.  Na ovakvim mjestima, naglasila je Grabar-Kitarović, razmišlja se o tome “koliko je čovječanstvo zakazalo i koliko smo zakazali kao ljudi zato što to nismo spriječili”.  Nažalost, zlo se događa i dalje, rekla je predsjednica. “Dogodilo se u Vukovaru, Srebrenici, Omarskoj, Ruandi.. i opet to nismo spriječili kao ljudi i kao Europljani”. “Zlo se događa i dalje u Siriji”, kazala je Grabar-Kitarović, “i pitanje je naše odgovornosti kao ljudi, naše humanosti i čovječanstva da se ne smijemo opustiti, da uvijek moramo razgovarati o tome što se dogodilo, o povijesnoj istini, educirati mlade o toleranciji, vrijednostima slobode i ljudskih prava”.

Potrebno je učiniti sve što je u našoj moći kako bi se spriječilo da se ovakvo nešto ponovi i “kako bismo se borili za iskorjenjivanje svih zala koje tjeraju ljude” na ovakva djela kakva su se dogodila u Auschwitzu, poručila je predsjednica.  U tom logoru nacisti su pobili 1,1 milijun ljudi, od kojih su 90 posto bili Židovi.

You may also like