Vlada donijela plan trgovanja stakleničkim plinovima

Vlada je u četvrtak donijela plan korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj do 2020. godine, kojim se planiraju ukupni prihodi od trgovanja emisijama stakleničkih plinova od 867,5 milijuna kuna.

Plan se donosi radi pravilne i učinkovite upotrebe financijskih sredstava za provedbu mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka.

Financijska sredstva ostvaruju se od prihoda od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova putem dražbi, a temelje se na predviđenoj cijeni tih jedinica te očekivanim količinama jedinica koje će se plasirati putem dražbe.

Za Republiku Hrvatsku određena je ukupna količina emisijskih jedinica za dražbu te ona do 2020. godine iznosi 18.286.692 emisijskih jedinica, odnosno 18,3 milijuna tona ugljičnog dioksida.

Na temelju proračuna količina emisijskih jedinica za Hrvatsku, pretpostavke o kretanju cijene (prosječno oko 6,3 eura po toni CO2 u razdoblju od 2017. do 2020. godine), te zakonskim odredbama o raspodjeli sredstava, očekivani prihod od prodaje emisijskih jedinica u Republici Hrvatskoj koji će se uplaćivati u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za razdoblje od 2017. do 2020. godine, iznosi 867,5 milijuna kuna.

Od toga se iznosa za provedbu mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama planira se utrošiti oko 825 milijuna kuna, a preostalih 43 milijuna kuna uplatit će se u državni proračun.

Trgovanje emisijama odvija se tako da središnja vlast, obično vlada, postavlja granicu količine emisija koja smije biti emitirana u okoliš. Ta ukupna količina emisija razdijeljena je tvrtkama u obliku emisijskih kvota koje predstavljaju dozvoljenu količinu emitiranih emisija štetnih plinova. Tvrtke su dužne pridržavati se emisija koje su pokrivene njihovim kvotama.

Ako emitiraju više stakleničkih plinova nego im je dozvoljeno, moraju kupiti kvote od onih koji imaju viška, odnosno koji zagađuju manje.

Cilj trgovine je da kupac kvota plati kaznu zbog emitiranje štetnih plinova u okoliš više nego što mu je dozvoljeno, dok je prodavač kvota nagrađen jer je smanjio emisije štetnih plinova u okoliš.

Priprema se pravosudna reforma

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila paket od šest pravosudnih zakona kojima se jača neovisnost pravosuđa i reorganizira mreža pravosudnih tijela, a jedan od glavnih elemenata je spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, osim u Zagrebu s obzirom na njegovu veličinu.

U Sabor su tako upućene izmjene Zakona o sudovima, Zakona o Državnom sudbenom vijeću, potom Zakon o državnom odvjetništvu, Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću, Zakon o područjima i sjedištima sudova te Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, a cilj je cijelog paketa jačanje neovisnosti pravosuđa i objektivnosti u postupcima imenovanja dužnosnika, kao i povećanje kvalitete primjene propisa EU i standarda Europskog suda za ljudska prava.

Mini pravosudna reforma

Radi se o mini pravosudnoj reformi, ustvrdio je u uvodu sjednice premijer Andrej Plenković, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u obrazloženju cijelog paketa istaknuo je kako se njime želi nastaviti dobre trendove u pravosuđu, odnosno smanjenje broja neriješenih predmeta.

“Smatramo da će se ove mjere reflektirati pozitivno i da će ti trendovi biti još bolji”, ocijenio je.

U pogledu spajanja sudova pojasnio je da prekršajni sudovi više nisu toliko opterećeni te da suci nisu dovoljno iskorišteni, pa se predlaže spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, u kojima će i dalje postojati prekršajni odjeli, ali će suci koji nemaju dovoljno predmeta biti raspoređeni na druge predmete.

“Na taj način dobit ćemo mrežu sudova koja puno bolje odgovara našim potrebama. Moći će biti brži, kvalitetniji”, kaže Bošnjaković.

Umjesto 24 općinska i 22 prekršajna suda tako će ubuduće biti 34 suda, a istovremeno će se na određena područja vratiti općinske sudove ali uvećane (s pridodanim prekršajnim sudovima), primjerice u Vinkovce, Đakovo, Kutinu, Sesvete, Pazin… Jedino se u Zagrebu zadržava dosadašnji općinski sud.

Bolja dostupnost građanima

Posljedica reforme bit će bolja dostupnost pravosudnih tijela građanima, istaknuo je Bošnjaković, jer se jača uloga stalnih službi izvan sjedišta sudova, u koje suci ne dolaze suditi već građani moraju doći u centar, što im stvara troškove.

Sada se predlaže da sve procesne radnje (rasprave) provode u okviru stalnih službi izvan sudova pa će suci na nekoliko dana odlaziti u te stalne službe.

Zbog nezadovoljstva načinom imenovanja sudaca, odnosno sporosti (postupak može trajati i do dvije godine, a u tom vremenu sud nema suca i ne rješavaju se predmeti), kao i zbog nepoštivanja bodovne ljestvice (izabere se sudac sa 70. mjesta, a ne netko koji je među prvih pet), izmjenama Zakona o DSV-u propisuje se da je DSV dužan u roku šest mjeseci od raspisivanja javnog poziva imenovati suca, vodeći računa, uz ostalo, o bodovima s rang ljestvice.

Reformom se jača i neovisnost pravosuđa, naglašava Bošnjaković, jer se ukida odredba da ministar daje mišljenje u procesu imenovanja predsjednika sudova, a neće više moći, kao do sada, imenovati v.d. predsjednika suda ako predsjednik negdje nije izabran, već će odluku o tome donositi DSV.

Mijenja se regulativa i u pogledu imovinskih krtica sudaca tako da će one biti dostupne javnosti, kao što su dostupne za sve dužnosnike.

Mijenja se izbor predsjednika Vrhovnoga suda

Mijenjaju se i odredbe izbora predsjednika Vrhovnoga suda tako da DSV šest mjeseci prije isteka njegova mandata raspisuje javni poziv, kandidature se dostavljaju Uredu predsjednice Republike, koja sve te kandidature dostavlja na mišljenje saborskom Odboru za pravosuđe i općoj sjednici Vrhovnoga suda.

“Nakon što Ured predsjednice dobije mišljenje, predsjednica Republike predlaže kandidata Saboru”, objašnjava Bošnjaković.

Precizira se i izbor glavnog državnog odvjetnika – javni poziv raspisuje državno odvjetničko vijeće, upućuje sve materijale Vladi, a Vlada, kao i do sada, predlaže Saboru imenovanje glavnog državnog odvjetnika.

Ovim pravosudnim paketom želimo stvoriti uvjete za snažniji i bolji rad pravosuđa i nastavak pozitivnih trendova, zaključio je Bošnjaković.

Vlada je donijela i odluku o raspuštanju Općinskog vijeća Općine Muć s obzirom da nije prihvatilo proračun koji je predložio načelnik općine, niti je donijelo odluku o privremenom financiranju.

You may also like

0 comments