Visoke cijene energenata uteg španjolskom oporavku

Financial Times

Dok oporavak Europe nakon krize izazvane pandemijom grabi velikim koracima, jedna od zemalja koja zaostaju od ostalih je Španjolska. Ta mediteranska zemlja, ekonomski među najpogođenijima prošle godine, bitno zaostaje za ostalim članicama eurozone u dostizanju pretkrizne razine, piše Financial Times.

“U ovom trenutku postoji razlog za zabrinutost. U usporedbi s prosjekom eurozone, ekonomija je prošle godine pala dublje, inflacija je viša (rekordnih 5,5 posto, najviše u tri desetljeća) i rast je sporiji”, kaže Alicia Coronil, glavna ekonomistica Singular banke.

Krajem trećeg tromjesečja, talijanski BDP približio se na 1,4 posto ispod razine s kraja 2019., njemački na 1,1 posto, dok je jaz naviše suzila Francuska, na tek 0,1 posto. U usporedbi sa susjedima, španjolski jaz prije nalikuje pogledu s litice s BDP-om još uvijek 6,6 posto ispod pretpandemijskog.

Pokošena pandemijom, španjolska ekonomija tek se vratila na razinu iz 2016. Prije samo godinu dana vlada je procjenjivala da će BDP porasti ove godine 9,8 posto. No, sada očekuje rast od svega 6,5 posto. U godinu i pol pandemije izvedba ekonomije, u pravilu, išla je ruku pod ruku s raspletom zdravstvene krize, no danas se ekonomija sporo budi premda je Španjolska jedna od europskih zemalja s najnižim brojem novooboljelih.

Taj raskorak postao je i idealna municija za političke okršaje pa je, primjerice, čelnik desne Narodne stranke Pablo Casado optužio socijalističku vladu za “najlošiji oporavak u razvijenom svijetu”. Ekonomisti razloge za zaostajenje vide u tri faktora; slaboj osobnoj potrošnji, strmom rastu cijena energije koje guraju inflaciju i odgođenom korištenju europskog mehanizma za oporavak teškog 800 milijardi eura.

U apsolutnim iznosima Španjolska je jedna od zemalja kojoj je (na papiru) odobren najveći iznos među članicama, ukupno 140 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova u narednih šest godina.

Primjerice, Hrvatska je ugovorila 22 puta manje, 6,3 milijarde eura, uz ogradu da je usporedba nezahvalna zbog veličina ekonomije. Ono što brine ekonomiste i stručnjake je pitanje koliko će odgoda povlačenja izdašne injekcije naštetiti gospodarskim izgledima u dugom roku.

Prema posljednjem izvješću AIReF-a, nadzornog proračunskog tijela, do kraja kolovoza vlada je mogla utrošiti 5 milijardi eura sredstava za oporavak. No, uspjela je povući svega 104 milijuna eura. Strah oko budućnosti kočnica je građanima da pojačano koriste i štednju u bankama koja je u pandemiji narasla na 55 milijardi eura.

Objašnjenje za tu nervozu mnogi vide u neizvjesnim uvjetima na tržištu rada na kojem je više od četvrtine radnih mjesta privremeno, te udaru cijena energenata. Prema FT-ju, čak i prije nego je cijena energenata skočila Španjolci su proporcionalno više trošili na račune za struju od svih ostalih Europljana, prosječno više od 8 posto neto raspoloživog dohotka u 2019. godini, prenosi Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments