Više od trećine voznog parka postat će električno

Green New Deal

Za potpunu tehnološku i energetsku tranziciju Hrvatske, prema prijedlogu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050., a čiji nacrt je jučer prihvatila Vlada, trebat će između 107 i 168 milijardi kuna.

Niskougljična strategija predviđa da će postojeći nacionalni fond zgrada biti obnovljen, a novi građen po principima za zgrade gotovo nulte energije i kružnog gospodarenja.

Opskrba energijom bit će sigurnija, iz obnovljivih izvora i s malim emisijama, a potrošači energije bit će i proizvođači energije. Kombinacija proizvodnje električne energije na mjestu potrošnje i dobava iz javne mreže pružit će visoku razinu sigurnosti opskrbe električne energije.

Prometni sustav bit će intermodalan i integriran, pretežito s vozilima na električni pogon i s korištenjem niskougljičnog i za klimu neutralnoga goriva te bi 2050. e-vozila trebala činiti 35% hrvatskog voznog parka s 762.700 e-automobila – ovog trenutka ih imamo oko 1500.

Industrija i poljoprivreda bit će učinkovite i povezane sa svim sektorima gospodarstva, a pritom će se smanjivati stvaranje otpadnih materijala u integriranom i kružnom gospodarstvu. Kako ističu iz Vlade, niskougljična strategija postavlja put za prijelaz prema održivom, konkurentnom gospodarstvu, u kojem se gospodarski rast ostvaruje uz male emisije stakleničkih plinova.

Odabrano je oko stotinu mjera koje se mogu primijeniti za smanjenje emisija u različitim sektorima: proizvodnji električne energije i topline, proizvodnji i preradi goriva, prometu, općoj potrošnji, industriji, poljoprivredi, korištenju zemljišta, promjeni korištenja zemljišta i šumarstvu, otpadu, korištenju proizvoda te fugitivnim emisijama.

Prema nacionalnoj strategiji ove mjere su ugrađene u tri glavna scenarija: Referentni scenarij (NUR), Scenarij postupne tranzicije (NU1) i Scenarij snažne tranzicije (NU2). Referentni scenarij NUR predstavlja nastavak postojeće prakse, u skladu s važećim zakonodavstvom i prihvaćenim ciljevima do 2030.

Pretpostavlja tehnološki napredak i rast udjela obnovljivih izvora energije (OIE) i energetske učinkovitosti temeljem tržišne situacije i danas utvrđenih ciljnih energetskih standarda. Ovo je scenarij s blažim povećanjem udjela OIE i energetske učinkovitosti. Emisije u ovom scenariju se smanjuju za 28,9% u 2030. te 46,3% u 2050. u odnosu na razinu emisije u 1990.

Udio obnovljivih izvora u ovom scenariju je 35,7% u 2030., a 45,5% u 2050. NU1 je ambiciozniji i pretpostavlja snažan rast cijena emisijskih jedinica, koje predstavljaju pravo na emisiju jedne tone ekvivalenta CO2 do 92,1 EUR/t CO2 u 2050., što je glavni pokretač tranzicije.

Udio obnovljivih izvora energije u 2030. po ovom scenariju je 36,4%, a u 2050. mogao bi biti 53,2%. NU1 scenarijem smanjuje se emisija stakleničkih plinova za 33,5% u 2030. godini i 56,8% u 2050., u odnosu na referentnu 1990.

Scenarij snažne tranzicije NU2 je dimenzioniran s ciljem da se u 2050. postigne smanjenje emisije za 80% u odnosu na 1990. U ovom scenariju kao i u NU1 pretpostavlja se snažan porast cijena emisijskih jedinica do 92,1 EUR/t CO2 u 2050. te vrlo snažne mjere energetske učinkovitosti.

Udio obnovljivih izvora energije u 2030. po ovom scenariju je 36,4%, a u 2050. godini mogao bi biti 65,6%. U ovom scenariju u 2050. dominantni izvor emisije ostaje promet, zatim poljoprivreda i industrija. Primjenom danas poznatih mjera, uključivo i one koje su u sociogospodarskom pogledu prihvatljive za poljoprivredu, moglo bi se postići smanjenje emisije od 73,1%.

Očekuje se porast udjela električne energije i vodika, a smanjuje se udio krutih i tekućih fosilnih goriva. Potrošnja prirodnog plina ostaje približno jednaka do 2030. i zatim opada za 15% do 2050. Ukupni udio fosilnih goriva opada na 53,2 posto u 2030. i na 41% u 2050. godini.

Strategija predviđa da će se udio neposredne potrošnje energije u industriji zadržati na oko 17% do 2030., a zatim raste na 19,8% u 2050. U NU1 scenariju ukupna snaga elektrana raste na 6,57 gigavata (GW) u 2030., odnosno na 10,3 GW u 2050.

Trenutačno HEP ima instalirano oko 4 GW u proizvodnji struje i 1GW topline, a uz to postoji i oko 1 GW instaliranih OIE drugih operatera. Prosječno je godišnje potrebno izgraditi oko 260 megavata novih elektrana, piše Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments