Analiza najavljenog sporazuma Trumpa i Zelenskog
Ukrajina je postigla dogovor s SAD-om o zajedničkom razvoju svojih prirodnih resursa, što bi moglo ublažiti nedavne napetosti s predsjednikom Donaldom Trumpom i podržati njegov cilj postizanja primirja s Rusijom. Prema izvorima upoznatim s pregovorima, ukrajinski kabinet planira u srijedu preporučiti potpisivanje sporazuma, dok predsjednik Volodimir Zelenski namjerava u petak otputovati u SAD kako bi ga finalizirao. Trump je potvrdio da mu odgovara zajedničko potpisivanje, nazvavši to “velikim dogovorom”.
Pregovori između dviju strana bili su intenzivni, a Trump je vršio pritisak na Zelenskog da prihvati sporazum koji je prvi put predstavio ministar financija Scott Bessent u Kijevu početkom mjeseca. Zelenski je ranije odbio prijedloge, smatrajući da SAD traži previše od Ukrajine. Ključna promjena dogodila se kada su Amerikanci odustali od zahtjeva da Ukrajina iz svojih resursa uplati 500 milijardi dolara kao povrat za američku pomoć. Umjesto toga, sporazum predviđa osnivanje zajedničkog fonda za upravljanje budućim prihodima od ukrajinskih prirodnih bogatstava.
Iako sporazum ne uključuje konkretne sigurnosne garancije, koje su prioritet Ukrajini zbog Trumpovih kritika Zelenskog i rata s Rusijom, Kijev ga vidi kao početnu točku za buduće pregovore o sigurnosti. Američki dužnosnici vjeruju da će ekonomske veze s Ukrajinom djelovati kao neformalni sigurnosni štit. Detalji sporazuma bit će definirani kasnije, a dogovor bi Trumpu mogao poslužiti kao politička pobjeda kod kuće, dok Zelenskom olakšava odnose s Washingtonom. Ukrajinski premijer Denis Šmihal izjavio je da Kijev želi ulagati u fond na ravnopravnoj osnovi s SAD-om, uključujući prihode od državnih poduzeća i vađenja sirovina.
Trump je naglašavao važnost rijetkih zemnih metala, poput onih vrijednih 500 milijardi dolara, koji se koriste u visokotehnološkim magnetima, no Ukrajina nema značajne međunarodno priznate rezerve takvih materijala. Ima, međutim, rudnike titana i galija, koji su vrijedni, ali ne u iznosima koje Trump predviđa. Čak i da postoje isplativa nalazišta, većina rijetkih metala mora se prerađivati u Kini, koja dominira tim tržištem, što predstavlja izazov za Zapad. Prirodni resursi poput nafte i plina, kojima upravljaju Naftogaz i Ukrnafta, nisu uključeni u fond.
Sporazum je izazvao različite reakcije. Justin Logan iz instituta Cato smatra ga više političkim nego suštinskim, omogućavajući Trumpu da ga predstavi kao uspjeh, a Zelenskom da smiri napetosti s SAD-om. Ukrajina i dalje ovisi o američkoj i europskoj potpori u oružju, a sporazum bi mogao osigurati podršku Trumpovih sljedbenika za daljnju pomoć Kijevu, posebno ako pregovori s Rusijom potraju. Zelenski je još u listopadu ponudio rijetke metale kao dio “Plana pobjede”, no tek sada se definiralo kako će se oni koristiti.
Premda Ukrajina raspolaže značajnim rezervama minerala poput litija, titana i grafita, dio tih resursa nalazi se pod ruskom kontrolom od početka rata. Prvobitni nacrt sporazuma razljutio je ukrajinske dužnosnike i EU, što je Zelenskog navelo na odbijanje, nakon čega ga je Trump nazvao diktatorom. Konačna verzija od 24. veljače predviđa da Ukrajina pola profita od minerala uplaćuje u fond pod američkom kontrolom. Sporazum su potvrdila ukrajinska ministarstva, a Zelenski ga uskoro planira potpisati u Bijeloj kući, uz potrebnu potvrdu parlamenta. Paralelno, EU pregovara s Ukrajinom nudeći partnerski pristup bez uvjetovanja vojnim interesima.
