U prostorijama Parlamentske Gazete, službenog glasila Federalne Skupštine Ruske Federacije, 30. studenog je održan rusko-crnogorski multimedijalni okrugli stol povodom eventualnog ulaska Crne Gore u NATO i perspektiva rješavanja trenutne političke krize u državi. S ruske strane su sudjelovali zamjenik predsjednika Ruske dume Sergej Železnjak, član Komiteta Ruske dume za pitanja Zajednice Nezavisnih Država, euroazijskih integracija i dijaspore Vasilij Lihačov, politolog i povjesničar Elena Ponomarjova, i direktor Balkanskog centra za međunarodnu suradnju Viktor Kolbanovski.
Raspravu je započeo Sergej Železnjak, koji u odgovoru na prvo pitanje moderatora o tome zašto je Rusija toliko zabrinuta zbog eventualnog ulaska Crne Gore u NATO kad je većina balkanskih država i zemalja bivšeg Varšavskog pakta već odavno ušla u savez, rekao da je za Rusiju vrlo bitno ulazi li narod Crne Gore dobrovoljno u antiruski vojni pakt ili ga tamo vuku na silu, ne pitajući ga za mišljenje. „O kakvoj demokraciji pričamo ako je narod protiv, a u njegovo ime vlasti donose odluku bez referenduma?“, naglasio je Železnjak. „Rusija stoljećima doživljava narod Crne Gore kao bratski narod. To je preko trista godina povijesti, razvoja kulture, uzajamne podrške i razumijevanja” i sasvim je logično da je Rusija zabrinuta i da želi pomoći tradicionalnom savezniku u ovoj situaciji”, objasnio je političar.
Železnjak je potencirao da povodom razgovora o mogućem ulasku Crne Gore u NATO treba obratiti pažnju na tri vrlo važne točke: „Prvo, bilo koja odluka o stupanju u blok, a riječ je o izuzetno važnoj povijesnoj odluci, trebala bi biti donesena na temelju međunarodnog prava i zakonodavstva Crne Gore, koje je zasnovano na prihvaćanju volje naroda. Zato u potpunosti podržavamo one incijative, koje pokušavaju inizistirati na sprovođenju referenduma”, naglasio je i dodao da će RF prihvatiti bilo koju odluku na referendumu. Druga točka, po političarevim riječima, odnosi se na činjenicu da većina građana Crne Gore, prema ispitivanjima javnog mnijenja, smatra da bi neutralnost mogla donijeti daleko veću ekonomsku i političku korist ovoj maloj europskoj zemlji, nego podređenost ovom ili onom bloku.
Zastupnik je naglasio da uvlačenje Crne Gore u NATO usprkos mišljenju naroda neće proći bez reakcije Rusije. „Očigledno je da ćemo u slučaju donošenja odluke o priključenju Crne Gore NATO paktu, biti prisiljeni promijeniti politiku prema ovoj za nas prijateljskoj zemlji. Zato ako tamo bude razmještena vojna infranstruktura NATO pakta morat ćemo odreagirati na odgovarajući način, morat ćemo odgovarajuće ograničiti kontakte u ekonomskoj i drugim oblastima“, izjavio je Sergej Železnjak.
Raspravu je nastavio Vasilij Lihačov, koji je tijekom pet godina bio šef Ruske misije pri EU u Bruxellesu: „Crna Gora kao suverena država, i crnogorski narod kao subjekt vlasti, imaju pravo još jednom otvoriti isto pitanje i donijeti odluku suprotnu od one koja je donesena u Skupštini Crne Gore u rujnu ove godine“. Lihačov je objasnio da bez nacionalnog kompromisa koji bi mogao biti pronađen putem referenduma, odluka o ulasku u NATO ne može se smatrati pravednom iako je službeno u skladu s ustavom Crne Gore koji daje takvo pravo Skupštini Crne Gore. Rezultati takvog referenduma ne bi smjeli biti sumnjivi za crnogorsku javnost, pa je zbog toga od velikog značaja da u izbornu komisiju uđu i predstavnici opozicije. On je istaknuo da, ako bude poziv sa crnogorske strane da Rusi posreduju u rješavanju političke krize, ruski zastupnici će biti spremni formirati specijalnu grupu koja bi se mogla u dogledno vrijeme sastati s zastupnicima Skupštine Crne Gore u Podgorici.
Sa malo praktičnijeg aspekta Elena Ponomarjova je analizirala štо je to što može NATO pružiti Crnoj Gori. Ona je još jednom skrenula pažnju na to da ulaskom u NATO Crna Gora gubi dio suvereniteta: u ime Crne Gore će o svemu odlučivati partneri iz NATO-a, odnosno država će donositi tuđe odluke u svoje ime. Osim toga, Ponomarjova je postavila pitanje može li NATO stvarno zaštiti običan narod od terorizma ili od neke slične moderne prijetnje, s obzirom da sasvim nedavno NATO nije bio u stanju zaštiti Francusku. „Ulazak Crne Gore u NATO će doprinijeti još većoj podjeli crnogorskog društva, koja će s vremenom samo jačati i dovesti do političkog kolapsa. Donošenje odluke o vojnoj neutralnosti može donijeti Crnoj Gori stabilnost u političkoj, ekonomskoj i drugim sferama”, zaključila je Ponomarjova, a prenosi Russia Beyonde the Headlines.
Viktor Kolbanovski je skrenuo pažnju na stanje bilateralnih diplomatskih odnosa, govoreći o postojećem mitu o tome da učlanjenje Crne Gore u NATO neće pokvariti odnose s Rusijom. „Hoće”, istaknuo je stručnjak, dodavši da su ti odnosi već u velikoj mjeri pokvareni: „Od 2013. do danas nije bilo ni jedne posjete na razini predstavnika ministarstava vanjskih poslova, što nam samo po sebi zapravo govori o zamrzavanju odnosa. Crnogorske vlasti su politički okrenule Rusiji leđa kad su uvele sankcije protiv nje prošle godine”. U slučaju da Crna Gora stupi u NATO, Kolbanovski ne isključuje mogućnost da Moskva može odgovoriti sličnim mjerama kao što je sada odgovorila Turskoj, što će sigurno negativno utjecati na ekonomiju Crne Gore. Zato crnogorske vlasti trebaju vrlo dobro procijeniti što dobivaju, a što gube nakon toga što potpuno raskinu odnose s Rusijom”, zaključio je Kolbanovski.
Na kraju rasprave stručnjaci su iznijeli svoja mišljenja o perspektivama rješavanja krize. Elena Ponomarjova je rekla da je pesimist u pogledu daljeg razvoja događaja, potencirajući da se suglasno zakonodavstvu Crne Gore sva važna rješenja donose u Skupštini Crne Gore, te da bi sasvim pristojno rješenje u ovoj situaciji bili izvanredni izbori kao rezultat nezadovoljstva naroda i kompromis između različitih političkih snaga. „Odluka vlasti Crne Gore o članstvu u NATO je alogična, amoralna i antidemokratska, a Crna Gora ima mogućnosti da dokaže da je ipak suverena i demokratska država”, istaknuo je Lihačov. „Situacija nije jednostavna. Puno je mitova i jedna je tužna stvarnost”, ali ipak i poslije dobivanja pozivnice sve političke snage koje realno sagledavaju kakvu bi budućnost Crna Gora imala u NATO-u i bez Rusije, imaju mogućnosti i vremena utjecati na to da Crna Gora ipak sačuva vojnu neutralnost, političku samostalnost i ekonomske perspektive, ocijenio je stručnjak.
Sergej Železnjak je ispoljio više optimizma. On smatra da je povijest „puna primjera o tome kako se jedno rješenje može promijeniti, i da Crna Gora u svojem zakonodavstvu ima takvu normu – staviti pitanje ulaska u NATO na refendum”. Za Crnu Goru je „to jedini civilizirani izlaz od takve situacije, koja se na žalost može razviti u trajni građanski konflikt, a svi znamo da NATO ne može imati među svojim članovima jednu državu u kojoj postoje takve tenzije između vlasti i naroda. Crnogorski narod treba biti onaj tko odlučuje u državi Crnoj Gori i to pravo mu nitko ne može oduzeti”.
