Nizozemci su se na referendumu većinom glasova izjasnili protiv približavanja Ukrajine Europskoj uniji. No iza te odluke očito se krije nešto drugo, zaključilo se u Bruxellesu.
Na nizozemskom referendumu se uopće nije radilo o Ukrajini, već o samoj Europskoj uniji. To barem tvrdi ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Rezultat je “napad na jedinstvo Europe”, napisao je Porošenko na svojoj web stranici. On dalje navodi: “Stvarni cilj organizatora nije Sporazum o asocijaciji i stabilizaciji između Ukrajine i EU. Ovo je napad na širenje europskih vrijednosti.” Procjena da je Sporazum s Ukrajinom samo povod, ali ne i razlog za protivljenje više od 60 posto birača, široko je rasprostranjena. Protivnici su referendum predstavili kao priliku da nizozemskoj vladi i europskim institucijama održe lekciju. Jedan od njihovih predvodnika, desničarski populist Geert Wilders, raduje se zbog ishoda referenduma. On je na Twitteru napisao: “Ovo je glasanje protiv elita u Bruxellesu i Haagu.”
Kees Verhoeven, koji je za oporbenu stranku D66 vodio kampanju podrške Sporazumu, vjeruje da je oboje odigralo ulogu. Verhoeven je za DW rekao da brojni Nizozemci smatraju Ukrajinu “prilično korumpiranom zemljom”. Povezano sa zabrinutošću da Ukrajina treba postati članica EU-a to je dovelo do dojma da se “Europska unija prebrzo širi”.
Predstavnici EU-a su reagirali suzdržano do šutljivo. Predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera je rezultat referenduma “rastužio”, priopćio je njegov glasnogovornik. Međutim, sporazum s Ukrajinom, unatoč rezultatu nizozemskog referenduma, u cijelosti ostaje netaknut, rekao je glasnogovornik. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk želi sačekati na to “koje će zaključke iz referenduma izvući premijer Rutte i njegova vlada”. Tusk je također rekao da olakšice koje su već uvedene Ukrajini ostaju na snazi. Sam Rutte želi najprije u miru o svemu razmisliti. Doduše, rezultat referenduma za vladu nije obavezujući, ali Rutte je rekao da se referendum ipak ne može jednostavno ignorirati. I Kees Verhoeven smatra: “Vlada ne bi trebala ratificirati Sporazum i trebala bi tražiti rješenje koje je u skladu s razlozima zbog kojih su ljudi rekli ‘ne’.” To je, kako kaže Verhoeven, teško jer se jedan dio protivnika u stvari izjasnio protiv EU-a kao takvog, drugi dio je protiv predloženog Sporazuma s Ukrajinom, a treći dio želi drugačiji Sporazum s Ukrajinom, primjerice sporazum kojim bi bila regulirana samo trgovinska politika. Unatoč svemu, vlada mora pokušati i pokazati da razmatra važne protuargumente, smatra Verhoeven. Naime u Nizozemskoj se najkasnije za godinu dana održavaju parlamentarni izbori. To bi moglo povećati pritisak.
Čitava stvar je brizantna i zbog toga jer Nizozemska trenutno predsjedava Unijom i zbog toga se nalazi pod posebnim povećalom javnosti. Pri tome se Nizozemce već odavno više ne smatra uzornim Europljanima kao što je to bilo ranije, već su se proteklih godina pokazali kao posebno nepovjerljivi prema daljnjoj integraciji. 2005. godine oni su, baš kao i Francuzi, na referendumu odbili prijedlog Ustava EU-a. Ni sam Rutte ne slovi kao gorući zagovornik integracije. On se opetovano izjasnio za to da se jača nacionalna razina u EU-u u odnosu na zajedničku razinu u Bruxellesu.
Manfred Weber, šef Kluba zastupnika Europske narodne stranke u Europskom parlamentu, prigovorio je Rutteu u jednom razgovoru za novinsku agenciju AFP da je on prije referenduma “nestao” iz javnosti, baš kao i brojne elite. Kada govori o elitama, Weber misli na briselsku elitu. Weber je za Deutschlandfunk rekao da je potrebno više približavanja građanima i više građanske participacije u Europi. “Moramo Europu demokratizirati”, kazao je Weber. On je za AFP također govorio i o referendumu i pokušao je umiriti one koji odbijaju prijem Ukrajine u EU: “Obećavamo vam da tijekom našeg mandata neće biti proširenja EU-a.”
To da nizozemski referendum ima posljedice i izvan same zemlje pokazuju i reakcije u Velikoj Britaniji gdje će se koncem lipnja glasati o mogućem britanskom napuštanju EU-a. Premijer David Cameron je rekao: “Nadam se da rezultat neće utjecati na naš referendum jer su teme vrlo različite.” Sasvim drugačije je reagirao britanski euroskeptik Nigel Farage. “Hurra!”, napisao je on na Twitteru nakon što su objavljeni rezultati nizozemskog referenduma te govorio o “veličanstvenoj pobjedi demokracije”, piše DW.de.
Iako Kees Verhoeven sa svojom kampanjom podrške Sporazumu također stoji na strani onih koji su izgubili, kao i premijer Rutte, on ne vidi argumente za protivljenje ovakvim referendumima. No Verhoeven kaže da se građani trebaju pitati samo ako je parlament prethodno donio odluku o nečemu. “Zbog toga nam se referendum o Brexitu ne sviđa”, kaže on. On sam, kaže Verhoeven, prethodnih je tjedana “dan za danom” razgovarao s protivnicima i zagovornicima referenduma o Ukrajini te primijetio da je to političare i građane “zbližilo”. Referendumi su dobri jer oni prisiljavaju političare da građanima bolje pojasne odluke koje se donose u parlamentu, poručuje Verhoeven.
