[vc_row][vc_column width=”1/3″]Cijene nafte zadržale su se u srijedu na međunarodnim tržištima nadomak razine od 73 dolara, zakočene naznakama daljnjeg povećanja američke proizvodnje i veće iranske proizvodnje u očekivanju obnove američkih sankcija.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 72,97 dolara. Jučer je zaključila trgovanje u minusu 1,56 dolara. Značajnijih promjena u cijeni nije danas bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 67,43 dolara. Jučer je zaključila trgovanje u minusu 1,32 dolara.[/vc_column][/vc_row]
Jučer je raspoloženje na tržištu prigušio jači dolar, koji smanjuje kupovnu moć imatelja ostalih valuta a time i potražnju. Tečaj američke valute podupiru bolji izgledi za rast američkog gospodarstva i za podizanje ključnih kamatnih stopa u odnosu na one drugih ključnih gospodarstava svijeta.
Dodatno cijene nafte koči veća američka proizvodnja nafte iz škriljca i povećanje iranske proizvodnje slijedom očekivanja da će američki predsjednik Donald Trump obnoviti sankcije Iranu.
Ta je bliskoistočna zemlja ponovo zauzela poziciju velike izvoznice nafte u siječnju 2016., nakon ukidanja međunarodnih sankcija koje su Teheranu uvedene zbog razvoja nuklearnog programa. U međuvremenu je Washington izrazio sumnju u iskrenost Teherana kada je u pitanju ograničenje nuklearnog programa i predsjednik Trump zaprijetio je opetovanim uvođenjem sankcija. “Geopolitička buka još je uvijek izražena i jedan je od faktora koji su podigli cijene nafte prema 75 dolara”, konstatira Norbert Ruecker iz švicarske banke Julius Baer.
“Povišena neizvjesnost upućuje na zaključak da će cijene nafte u predstojećem razdoblju oscilirati, ali u usko definiranom rasponu”, dodaje Ruecker.
Prema podacima ministarstva za naftu, Iran je u travnju izvozio 2,6 milijuna barela nafte dnevno, najviše od ukidanja sankcija. Više od polovine te nafte kupovali su Kina i Indija.
Američki predsjednik donijet će odluku o sankcijama do 12. svibnja a njihovo bi uvođenje vjerojatno rezultiralo smanjenjem iranskog izvoza. “Ako odustane od sporazuma, Trump riskira nagli skok globalnih cijena nafte”, upozorava Ole Hansen iz Saxo Banka, dodajući da bi zbog sankcija globalna opskrba mogla biti smanjena za 300 do 500 tisuća barela iranske nafte dnevno.
U takvom je okruženju naftna tržišta ipak zakočio rast američkih zaliha sirove nafte, za 3,4 milijuna barela u prošlom tjednu prema izvješću Američkog instituta za naftu (API). Njihov je rast dijelom rezultat povećanja proizvodnje, podsjeća Reuters.
Pozornost se sada okreće službenim podacima koji će biti objavljeni tokom dana. “Budu li ti podaci pokazali rast zaliha sličan onome iz API-jeva izvješća, cijene bi se mogle naći pod dodatnim pritiskom”, napominju u bilješci klijentima analitičari banke ING.
Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros izvijestila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 70,60 dolara, što znači da je bila 41 cent niža nego dan ranije.
