Povratkom sa sastanka s kreditorima, tiskovnu je konferenciju održao mandatar Tihomir Orešković. Istaknuo je pozitivan dojam sastanka s vlasnicima 80 posto našeg duga, ali i nekoliko ključnih točaka putem kojih će se provoditi promjena hrvatskog društva i odnosa prema javnom dugu. Spomenuo je i potrebu privatizacije svih javnih poduzeća koja ne upravljaju strateškim resursima. Za komentar smo zamolili Daniela Hinšta, analitičara ekonomskih politika iz Centra za javne politike i ekonomske analize.
“Važno je je fokusirati se na prioritete i reformama upravljati sa samog vrha. Time bi se sprječavalo niz institucionalnih otpora. Tihomira Oreškovića je prepoznao važnost daljnjeg olakšanja uvjeta poslovanja prema Doing Business metodologiji, što svakako treba biti prioritet”, definirao je potreban način rada Hinšt.
Zamolili smo ga za objašnjenje ove definicije:
“Primjerice, potrebno je zbog poticanja poduzetništva maksimalno pojednostaviti pokretanje posla – ukidanjem arbitrarnosti trgovačkih sudaca kod rezervacije imena, ukidanjem javnobilježničke ovjere i obveze izrade pečata. Potrebno je provesti već planiranu digitalizaciju procesa osnivanja trgovačkog društva i tako digitalizirati sve procese u državi. Također, i izvan opsega Doing Business metodologije, potrebno je da Vlada definira sveobuhvatno rješenje za regulatornu reformu. Pri uredu premijera poželjno je formirati „Ured za pametnu regulativu“, koji bi, poput nekadašnjeg Hitroreza, upravljao procesima deregulacije i otklanjanja administrativnih prepreka iz nadležnosti svih institucija. Takav proces bio bi dobar znak da država sustavno radi na poticanju slobode poslovanja i investicijske klime. Do sada je takvo sustavno i sveobuhvatno rješenje izostajalo upravo zbog nedostatka vodstva od strane Vlade, pa su se pozitivni pomaci vidjeli tek u određenim segmentima i zbog utjecaja Europske komisije”, objasnio je Hinšt.
Gospodin Orešković je spomenuo transformatore razvoja, kako njih komentirate?
“Privatne investicije svakako i na njih treba računati kao jedini izvor održivog rasta. EU fondovi mogu biti samo popratni faktor razvoja. EU nam daje okvir za brži rast prije svega kroz lakši pristup jedinstvenom tržištu, dok su EU fondovi ionako samo preraspodjela novca poreznih obveznika iz drugih država članica. Država ne bi trebala odabirati sektore, već slušati glas tržišta, pa treba radije prepoznavati već postojeće potencijale rasta u području digitalne ekonomije, profesionalnih i poslovnih usluga i dr. Energetika je bitan sektor s velikim potencijalnom, ali zato treba ga do kraja otvoriti tržišnoj konkurenciji i privatizirati”, kaže Hinšt.
Tijekom odsudstva mandatara bili smo svjedoci brojnih ideja oko ukidanja II. mirovinskog stupa, ali i fiskalne konsolidacije.
“Glede fiskalne konsolidacije, treba izbjegavati planove o novim porezima, poreznoj disciplini i sličnim nakanama. Sva su reformska rješenja na rashodima i to na svim onim kategorijama koje su neumjereno visoke i neefikasne u očima poreznih obveznika. Masu plaća treba snižavati i ograničavati da spriječimo bankrot, ali u okviru toga uvesti i standarde upravljanja kvalitetom javne uprave prema učinku tj. sustav nagrađivanja i otpuštanja. Veliki prostor za uštede su povlaštene i prijevremene mirovine, obilne subvencije i materijalni troškovi, dok su u zdravstvu moguće umjerenije uštede. II. mirovinski stup ne smije se dirati jer nije državno vlasništvo. Dapače, II. stup je daleko potrebniji od I. stupa koji našu navodnu solidarnost samo kolektivizira, dok je sustav i dalje u deficitu”, zaključuje Hinšt.
