Analitičari o kineskom gospodarstvu
Postavljanjem prilično konzervativne procjene ovogodišnjeg ekonomskog rasta kineska je vlada signalizirala kako se u narednih nekoliko godina želi fokusirati na dugoročne izazove, poput rezanja zaduženosti gospodarstva te smanjenja tehnološke ovisnosti o Americi.
U petak tijekom prvog dana trodnevnog zasjedanja Nacionalnog narodnog kongresa koji je okupio 5000 delegata, premijer Li Keqiang je kazao kako vlada za ovu godinu planira stopu rasta BDP-a “iznad 6 posto”.
To je značajno manje od očekivanja inozemnih ekonomista koji su smatrali da će Peking objaviti ciljanu stopu od 8,4 posto.
Za razliku od SAD-a gdje Bidenova administracija pokušava kroz Kongres “progurati” još jedan paket poticaja gospodarstvu od 1,9 bilijuna dolara, Kina se odlučila za normalizaciju ekonomske politike s obzirom da vlasti drže epidemiju bolesti COVID-19 pod kontrolom, a gospodarstvo se uglavnom oporavilo od šoka izazvanog koronavirusom.
Postavljanjem umjerenog cilja ekonomskog rasta kineski dužnosnici omogućuju gospodarstvu da se fokusira na dugoročne ambicije, poput razvoja visokotehnološke industrije i ojačavanja osobne potrošnje.
“Ciljana stopa iznad 6 posto omogućit će nam usmjeravanje pune energije na provođenje reformi, inovacija i visokokvalitetnog razvoja”, izjavio je Li delegatima okupljenima u Velikoj dvorani naroda.
“Vlada je postavila fleksibilniji cilj ekonomskog rasta kako bi ostavila prostora za ekonomske reforme i pandemijske nesigurnosti”, komentirao je za Bloomberg Bruce Pang, direktor makroekonomskih istraživanja u hongkonškoj tvrtki China Renaissance Securities.
Podsjetimo, kineski BDP prošle je godine porastao 2,3 posto, najsporije u 44 godine, no Kina je bila jedina velika svjetska ekonomija koja 2020. nije zabilježila recesiju.
Želja Pekinga da zemlja tehnološki ojača vidljiva je u novoj petoljetki za razdoblje od 2021. do 2025. godine. Primjerice, stopa izdvajanja za istraživanje i razvoj rasti će više od 7 posto godišnje, stoji u planu.
Međutim, veliku glavobolju vladi i dalje predstavlja golema zaduženost lokalnih vlasti i državnih poduzeća, posljedica poticaja još iz prethodne globalne krize 2008. i 2009. godine te intenziviranja natjecanja sa SAD-om.
Udjel duga u BDP-a prošle je godine snažno porastao, na 270 posto, čime su izbrisani prijašnji uspjesi u njegovu stabiliziranju na razini od 250 posto.
Kako bi smanjila zaduženost, vlada je najavila da će lokalnim vlastima plasirati više novca za socijalne usluge. K tome, smanjena je godišnja kvota za izdavanje obveznica lokalnih vlasti, iako manje od očekivanja analitičara.
Premijer Li kazao je kako bi proračunski deficit ove godine trebao pasti na 3,2 posto BDP-a. Time bi ostao iznad predpandemijskih razina. Naime, 2019. je iznosio 2,8 posto da bi prošle godine porastao na 3,6 posto vrijednosti gospodarstva.
“Postupno napuštanje fiskalne podrške jasan je znak da nema zaokreta u makroekonomskoj politici”, komentirao je Tommy Xie, analitičar u tvrtki Oversea-Chinese Banking, piše Poslovni dnevnik.
