Vaš novac, njihovo zadovoljstvo – kako je HZMO upravljao poreznim novcem

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), institucija koja prikuplja i raspoređuje novac za više od milijun i dvjesto tisuća hrvatskih umirovljenika, u prošloj je godini za mirovine ukupno isplatio 36,4 milijarde kuna. Pritom je 22,4 milijarde kuna osigurano mirovinskim doprinosima zaposlenih (prvi mirovinski stup) dok je ostatak od 14,4 milijarde kuna pokriveno direktno iz proračuna, pokazuje izvješće o poslovanju HZMO-a predano ovih dana Hrvatskom saboru, piše Tportal.

Prihodi i zavoda kojim od početka 2012. upravlja diplomirani pravnik Srećko Vuković, provjereni SDP-ov kadar i dugogodišnji djelatnik te institucije, blago su podbacili u odnosu na plan, a operativni troškovi bili su znatno ispod zacrtanih.

Ukupni prihodi HZMO-a iznosili su 36,84 milijardi kuna, oko 68 milijuna kuna manje od planiranih. Mirovinskim doprinosima od zaposlenih lani je prikupljeno 22,3 milijarde kuna što čini 60,6 posto ukupnih prihoda. U odnosu na 2013. prihodi od doprinosa skočili su za čak tri milijarde kuna, i to prvenstveno zbog povlačenja sredstava iz drugog mirovinskog stupa u prvi mirovinski stup od dijela osiguranika s beneficiranim stažem (policajci, djelatne vojne sobe, pirotehničari, zatvorski čuvari, dio vatrogasaca), provedenog u lipnju 2014. godine. Zahvaljujući rastu prihoda od doprinosa, ostatak prihoda kojima se pokrivaju mirovine, a koji dolazi direktno iz proračuna lani je u odnosu na 2013. smanjen za 16,1 posto te je iznosio 14,47 milijardi kuna.

Rashodi HZMO-a iznosili su 36,81 milijardu kuna, a daleko najveći dio (98,8 posto) odnosi se na isplatu mirovina. Za mirovine i mirovinska primanja u 2014. utrošeno je 36,37 milijardi kuna, 0,7 posto više nego 2013. Pritom je prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za 1,12 milijuna umirovljenika iznosila 2.240,48 kuna i bila je za 1,15 posto veća nego 2013. Punu starosnu mirovinu (s mirovinskim stažem od 40 i više godina) ostvarilo je samo 97.789 korisnika ili 7,99 posto od ukupnog broja umirovljenika, a njihova prosječna mirovina iznosila je 3.422 kune odnosno 59,86 posto prosječne neto plaće.

Ostatak rashoda HZMO-a u iznosu od 440,2 milijuna kuna odnosi se na troškove poslovanja HZMO-a u kojem radi 2.853 djelatnika. Zahvaljujući mjerama štednje troškovi poslovanja stručnih službi koji uključuju rashode za zaposlene i materijalne rashode smanjeni su za 6,2 milijuna kuna u odnosu na 2013. Pritom su troškovi za plaće iznosili 283,2 milijuna i smanjeni su za 2,4 milijuna kuna zahvaljujući smanjenju broja zaposlenih za 56 djelatnika.  Materijalni troškovi srezani su za 3,8 milijuna kuna te su iznosili 84,7 milijuna kuna. Najveće uštede ostvarene su na financijskim rashodima koji su gotovo prepolovljeni – u 2013. iznosili su 85,5 milijuna kuna, a lani 47,3 milijuna kuna. Rezultat je to izmijenjenog ugovora s Hrvatskom poštom kojim je smanjena naknada za isplatu mirovina.

Kada se promatra udjel operativnih troškova poslovanja HZMO-a, u ukupnim rashodima on iznosi 1,2 posto i ne predstavlja prevelik izdatak. Ravnatelj Srećko Vuković svojedobno se u intervjuu Umirovljeničkom listu pohvalio da troškovi hrvatskog mirovinskog sustava najmanji u usporedbi sa sličnim zavodima u zemljama Zapadne Europe. Pritom je naveo primjer njemačkog zavoda koji na operativno poslovanje troši između dva i tri posto ukupnih rashoda.

U izvješću se spominju i mjere restrukturiranja koje je HZMO lani provodio, među kojima se ističe uvođenje novog informacijskog sustava, jačanje kontrole poslodavaca, uspostavljanje jedinstvene prijave/odjave HZMO-a i HZZO-a, promjene u organizaciji te reduciranje broja zaposlenih. Hoće li aktualno HZMO-vo izvješće dobiti zeleno svjetlo državne revizije, tek ćemo vidjeti. Zadnji put kada su revizori češljali poslovanje mirovinskog, a to je bilo za 2012. nisu nađene nepravilnosti pa je zavod na čije čelo je tada došao Srećko Vuković dobio bezuvjetno mišljenje.

You may also like

0 comments