Valerio Baćak: Imigracija ne uzrokuje porast kriminala, ali su imigranti često marginalizirani

Dr. sc. Valerio Baćak, profesor kriminologije na Sveučilištu Rutgers u Sjedinjenjima Američkim Državama piše za N1 o utjecaju naseljavanja izbjeglica na stope kriminala. Bez obzira na golemi trud koji oportuni političari ulažu kako bi anegdote retorikom pretvorili u stvarnost, ne smijemo dopustiti da nas uvjere da su imigranti zločinci. U društvenim znanostima, od ekonomske znanosti do kriminologije, jedan od rijetkih nalaza oko kojeg se većina istraživača može složiti jest da imigracija ne uzrokuje porast kriminala.

Imigranti druge i ponekad prve generacije doista jesu disproporcionalno zastupljeni u kaznenom sustavu mnogih zapadnoeuropskih zemalja. Ali ispravno tumačenje te statistike zahtijeva da uzmemo u obzir da su imigranti i izbjeglice od Italije do Skandinavije socijalno i ekonomski marginalizirani. Kad se s imigrantima i izbjeglicama usporedi dio lokalnog stanovništvo s jednakim društvenim statusom tada nestane i razlika u stopi kriminala.

Štoviše, gradska naselja gdje su se nastanili imigranti iz siromašnih zemalja često bilježe pad nasilja i ekonomski rast. Preventivni utjecaj imigracije na kriminal pokazao je u mnogim studijama možda najugledniji svjetski kriminolog, Robert Sampson, profesor na sveučilištu Harvard. Urbani centri s velikim brojem imigranata poput Dallasa i Phoenixa neki su od najsigurnijih američkih gradova.

Takvi nalazi nisu neobični jer emigracija, pogotovo transkontinentalna, uključuje fizički naporno i skupo putovanje, radi čega su emigranti često zdraviji, obrazovaniji i imućniji od stanovništva koje se ne odvaži na dug i nepredvidljiv put u nepoznato. To ne treba čuditi one koje brine izljev mladih liječnika i znanstvenika u potrazi za boljim životom izvan Hrvatske, piše N1.

Za razliku od ekonomskih migranata, izbjeglice su izgubile članove obitelji u ratnim stradanjima, odvojili su se od poznate okoline i bili su izloženi različitim oblicima viktimizacije—kao što uostalom vrlo dobro znaju svi koji su preživjeli Domovinski rat. Emocionalne i psihičke posljedice tih iskustava, od osjećaja alijenacije do post-traumatskog stresnog poremećaja, znatno otežavaju prilagodbu novoj okolini, osobito u inicijalnom, tranzicijskom, periodu.

Znatno je manje istraživanja napravljeno o utjecaju ratnih izbjeglica na stopu kriminala, ali nema razloga zašto bismo očekivali bitno drugačije rezultate, pogotovo ako se izbjeglicama izađe u susret s adekvatnim sustavom medicinske i materijalne potpore u ranjivom periodu dolaska u novu i sve češće neprijateljski nastrojenu zemlju.

You may also like

0 comments