Uvoz iračke nafte preko Hrvatske dobar potez MOL-a

Pažnju svjetskih medija privukla je ovih dana informacija da je švicarska kompanija “Glencore” dogovorila uvoz nafte vrijedan 300 milijuna dolara iz kurdistanskog dijela Iraka u Europu. Ugledni “New York Times” piše u povodu toga da su vjerojatno odredište kurdistanske nafte Hrvatska i Izrael, gdje bi se nafta preradila za europsko tržište.

Ako je riječ o uvozu nafte iz Kurdistana kao provozu iz naftnog terminala u Omišlju u unutrašnjost Europe, takav potez je logičan jer se radi o najkraćem putu – komentira za naš list konzultant Davor Štern, procjenjujući da je naglašeni uvoz nafte iz Kurdistana posljedica očekivanja na svjetskom tržištu da će cijena tog energenta rasti pa se, ističe naš sugovornik, stvaraju zalihe i nastoji zaraditi na razlici cijene.

Da ne bude zabune, riječ je o uvozu iz dijela Iraka koji nadzire Kurdistanska regionalna samouprava (KRG) sa sjedištem u Ebrilu, a ne iz iračkih pokrajina pod kontrolom ISIL-a. Iako se KRG prilično stabilizirao i teritorijalno zaokružio na sjeveru Iraka, na području veličine Hrvatske, još nema rafinerije, pa s iračkih nalazišta izvozi sirovu naftu.

Da je Hrvatska prekrcajno i prerađivačko odredište nafte iz kurdistanskog dijela Iraka, svjedoči i podatak da je hrvatski uvoz iz Iraka 2014. porastao u odnosu na prethodnu godinu za čak 600 posto, s nekih 500 tisuća eura na 30 milijuna eura. Prema pisanju “New York Timesa”, nafta iz KRG-a pokazala se vrlo kvalitetnom, te iz Hrvatske i Izraela najviše odlazi prema Njemačkoj i Poljskoj.

Osim “Glencorea”, s vlastima u Ebrilu rade i druge multinacionalke, poput “Vitola” i “Petraca”. Jedno vrijeme je KRG pokušavao transferirati naftu preko vlade u Bagdadu koju priznaje, no čini se da je došlo do sukoba u podjeli zarade. Prema nekim procjenama, KRG se zadužio oko tri milijarde dolara na raznim adresama založivši izvozne poslove s naftom kao jamstvo povrata duga.

Vlast u Ebrilu objavila je procjene stručnjaka iz Velike Britanije prema kojima su nalazišta nafte pod kontrolom KRG-a vrijedna oko 120 milijardi dolara, no te su procjene rađene prije velikog pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu krajem prošle i početkom ove godine na 25 dolara za barel, pa i niže od toga. Zbog takvih cjenovnih šokova, u opasnost je došlo i samo funkcioniranje Kurdistanske regionalne samouprave.

U međuvremenu došlo je do oporavka cijene nafte na svjetskom tržištu prema razinama od 40 i 50 dolara za barel. No, za ulogu Hrvatske na putu kurdistanske nafte iz nalazišta na europsko tržište presudni su  potezi MOL-a. Mađarska naftna kompanija među prvima je pohrlila u Kurdistan čim su se stvorili kakvi-takvi uvjeti za istraživanje i crpljenje nafte, piše Slobodna Dalmacija.

Procjenjuje se da MOL-ova dosadašnja ulaganju u iračkom Kurdistanu nisu manja od 100 milijuna dolara, što upućuje na uvoz nafte iz tih područja na tržišta koja pokriva mađarska kompanija na duži rok. Sve se to događa u uvjetima kada razrješenje ratne, političke i sigurnosne situacije u Iraku i Siriji, s posljedicama na Europu u vidu terorističkih napada i izbjegličkih valova, ni izdaleka nije na vidiku.

You may also like